Čuvajmo antibiotike da bi oni mogli čuvati nas – Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku!

Antibiotici su, djelotvorni lijekovi koji mogu izliječiti brojne infekcije uzrokovane bakterijama i spasiti život. Ali, kada se uzimaju na neispravan način, mogu uzrokovati više štete negoli koristi. Postoji mnogo različitih vrsta antibiotika, a svaki od njih djeluju različito i na različite bakterije.

Bakterije i virusi su različiti mikroorganizmi pa ih treba liječiti različitim metodama.

Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu.

Suvremena medicina snažno se oslanja na uporabu ovakvih kemijskih agensa u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti. Ipak, antibiotike treba uzimati oprezno i to samo uz propisanu terapiju od strane vašeg liječnika.

Iako su jako učinkoviti, antibiotici mogu biti i jako opasni, ako se ne koriste pravilno.

Nikada ne uzimajte antibiotike na svoju ruku, a ukoliko vam je propisana terapija antibioticima, trudite se provesti ju do kraja kako vam je liječnik naložio.

Većinu infekcija u ljudi uzrokuju dvije vrste mikroorganizama: bakterije ili virusi.

Piše prof.dr.sc. Vera Vlahović-Palčevski, dr.med. specijalistica kliničke farmakologije

Klinički bolnički centar Rijeka

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Antibiotici djeluju samo na infekcije uzrokovane bakterijama, a uopće ne djeluju na infekcije uzrokovane virusima. Upravo virusi uzrokuju najčešće infekcije zbog koji se bolesnik obraća liječniku. To su npr. prehlada, gripa, grlobolja, kašalj. Ako se uzima antibiotik za virusnu infekciju (“virozu”), on je ne može izliječiti, ali će zato djelovati na bakterije koje se inače nalaze u našem organizmu.

Bakterije se nalaze posvuda u okolini i u ljudskom organizmu. U normalnim uvjetima one ne moraju uzrokovati infekcije. Antibiotici ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast, bez obzira da li uzrokuju bolest ili ne.

Bakterije su najprilagodljivija vrsta na Zemlji

Neke bakterije mogu biti prirodno otporne na određene antibiotike, pa se oni ne mogu koristiti u infekcijama uzrokovanim tim bakterijama. Osjetljive bakterije u prisustvu antibiotika postaju otporne na njih. Tako bakterije opstaju. One su jedna od najprilagodljivijih vrsta na Zemlji. Žive na Zemlji 3,5 milijarde godina prilagođavajući se visokim temperaturama, ledenom dobu, sušama i ostalim nepogodama koje su s lica Zemlje izbrisale mnoge druge oblike života. Imaju ogromnu moć koju ne smijemo podcijeniti. Čine 60% ukupne biomase na Zemlji. U ljudskom organizmu ih ima 5-10 puta više nego ljudskih stanica, a za razmnožavanje im je potrebno 20-30 minuta (ljudima 20-30 godina!).

Kada se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a one otporne nastavljaju rasti i razmnožavati se. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok razvoju otpornosti bakterija prema njima. Infekcije otpornim bakterijama vrlo su opasne jer sve manji broj djelotvornih antibiotika koje imamo na raspolaganju za njihovo liječenje.

Do nedavno je problem rastuće otpornosti bakterija bio rješavan dolaskom novih, djelotvornih antibiotika na tržište. Međutim, u posljednja dva desetljeća, sve je manje novih antibiotika dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ulažu u njihovo istraživanje. Naime, puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste doživotno, a ne kratkotrajno kao što su to antibiotici. Na žalost, danas već postoje bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike.

Antibiotike moramo koristiti razumno i vrlo disciplinirano kako bi sačuvali njihovu sadašnju djelotvornost i tako im produžili vijek.

Antibiotici su lijekovi koji se ne smiju izdavati u ljekarnama bez liječničkog recepta. Unatoč vrlo jasnim pravilnicima, bolesnici često na vlastiti zahtjev dobiju antibiotik u ljekarni i koriste ga na vlastitu ruku.

Prehlada, kašalj ili gripa? Recite “ne” antibioticima jer oni možda neće djelovati protiv bolesti

Prehlada, gripa ili tzv. «viroze» nisu uzrokovane bakterijama, pa na njih antibiotici ne djeluju. Kašalj ili bronhitis rijetko zahtijevaju primjenu antibiotika kao i većina upala grla (osim gnojne angine!). Ponekad se za upalu uha ili težu upalu sinusa propisuju antibiotici, ali o tome odlučuje liječnik.

Ukoliko je antibiotik propisan, treba ga uzimati točno onako kako je liječnik preporučio. Liječenje antibioticima ne treba prekidati prije nego što to liječnik savjetuje čak i ako su simptomi bolesti nestali. Ako se liječenje prerano prekine, bakterije koje su još preostale u organizmu nastavit će se razmnožavati i mogu opet izazvati bolest!

Antibiotik ne treba čuvati u kući ‘za svaki slučaj’. Kada je potreban antibiotik, liječnik će propisati vrstu i količinu koja je potrebna!

Ako je iz brisa grla ili nosa izolirana bakterija i učinjen nalaz antibiograma (nalaz testa osjetljivosti bakterije prema antibioticima) prema kojemu su djelotvorni različiti antibiotici, to ne znači da je potrebno uzimati antibiotik! U usnoj šupljini (i grlu) i nosu nalaze se brojne bakterije koje u normalnim uvjetima ne uzrokuju bolest i ne liječe se. Liječnik na temelju detaljnog pregleda, kliničke slike i nalaza antibiograma procjenjuje da li je potreban antibiotik. Uzimanje antibiotika “na svoju ruku” nosi više štete negoli koristi.

>> Odličan prirodni antibiotik

U razvijenim zemljama svijeta već je prije desetak godina uočen problem porasta otpornosti bakterija uz istovremeno sve manji broj djelotvornih antibiotika. Stoga se provode javne edukativne kampanje čija je svrha upoznati građanstvo s tim rastućim problemom, podučiti čemu služe antibiotici te kako liječiti upale gornjih dišnih putova.

Odgovori