Dohrana male bebe – Što sve trebate znati?

Početak uvođenja dohrane ne znači i prestanak dojenja, kao ni zamjenu mliječne formule ne mliječnom hranom.

Uvođenje dohrane znači dodatak neke druge hrane majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli.

U stručnoj literaturi koristi se termin komplementarna prehrana. Dakle, dohranom nazivamo svu drugu hranu i tekućinu osim majčinog mlijeka ili dojenačke formule.

Kad započeti dohranu? O početku uvođenja dohrane (komplementarne prehrane) postoje različiti stavovi, koji su se u proteklih nekoliko desetljeća značajno mijenjali, pa se govorilo o uvođenju dohrane od navršenog drugog pa sve do sedmog mjeseca života.

Europska unija dala je 2006. godine preporuke o prehrani djece. Prehrana djeteta je od javnog značaja za svako društvo, a preporuke su temeljene na stavovima Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN). Novija istraživanja ukazuju na važnost prehrane u ranom životu, uključujući i fetalni period. To se odnosi i na važnost prehrane za djetetovo zdravlje i kasnije. Važeće preporuke na prvo mjesto u prehrani dojenčeta stavljaju majčino mlijeko. Ono je dovoljno da zadovolji sve potrebe djeteta do šest mjeseci života. Nakon tog razdoblja moramo krenuti s uvođenjem dohrane, jer majčino mlijeko više nije dostatno da zadovolji potrebe za makro i mikro nutrijentima. Osim toga, dojenčad postupno razvija sposobnost žvakanja te počinje pokazivati interes za drugu hranu osim mlijeka. Isključivo dojenje do šest mjeseci starosti djeteta i dalje je cilj kojemu treba težiti. Međutim, postoje situacije kada iz različitih razloga to nije moguće, a preporuke nam jasno govore da dohranu ne treba uvoditi prije 17 tjedna, ali niti kasnije od 26 tjedna života. Odgađanje dohrane nakon sedmog mjeseca života djeteta nije preporučljivo, jer samo mliječna prehrana, bez obzira na to radi li se o majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli više ne zadovoljava prehrambene potrebe, primjerice u količini bjelančevina, energije, željeza, cinka te pojedinih vitamina. Osim toga, u dobi između petog i desetog mjeseca dijete je sklono prihvaćanju različitih okusa i tekstura hrane. Ako se taj period ne iskoristi, mnoga će djeca poslije teže prihvaćati kašastu i krutu hranu te nove okuse.

S uvođenjem dohrane, preporuča se nastaviti s dojenjem i dalje.

S uvođenjem kravljeg mlijeka nije potrebno žuriti. Bilo bi idealno ne uvoditi ga u prehranu djeteta do godinu dana. Istraživanja su pokazala da ranije uvođenje kravljeg mlijeka može biti odgovorno za brži rast, povišeni krvni tlak te da može povećati rizik za debljinu. Obrano mlijeko, bez obzira na manju kalorijsku vrijednost i problem debljine, ne preporučuje se u prve tri godine života.

Za uvođenje dohrane glavni indikator treba biti dob djeteta, a ne njegova tjelesna težina.

Odabir namirnica za malenu bebu

Dohrana može započeti jabukom, rižom ili mrkvom, a namirnice se daju postupno, jedna po jedna svakih 4-5 dana. Važno je samo to da se s ne mliječnom hranom započinje najranije sa 17 tjedana. Kojom ćemo od navedenih namirnica započeti, ovisi o prehrambenim navikama obitelji. Sve dosadašnje spoznaje govore nam da se dijete rađa s većom sklonošću prema slatkoj i slanoj hrani, a s prirođenom odbojnošću prema gorkom i ljutom okusu. Upornim nuđenjem hrane koja nije zaslađena i posoljena većina će djece prihvatiti takvu hranu, a tim će načinom prehrane, prema današnjim saznanjima, biti manje sklona nastanku debljine i povišenog krvnog tlaka u budućnosti. Što se tiče odabira voća i povrća, bitno je da bude sezonsko, te po mogućnosti iz podneblja gdje živimo. Ako je moguće, treba nastojati da bude kontroliranog porijekla, a najbolje je ako ga imamo priliku sami uzgojiti. Osim toga, na tržnicama u svim većim gradovima moguće je nabaviti ekološki uzgojeno voće i povrće.

Moguće alergije na hranu

Što se tiče alergije, jedina pouzdana mjera koja ima preventivnu ulogu jest isključivo dojenje tijekom prvih 4-6 mjeseci djetetova života.

Odgađanje početka dohrane zdrave dojenčadi i nakon šestog mjeseca života ne sprječava alergiju ni kronične bolesti poput celijakije, pa stoga nije ni opravdano. Ta preporuka vrijedi i za alergogene namirnice (mlijeko, riba, jaja, gluten, orasi, bademi, lješnjaci, soja, školjke, kikiriki, jagode). Alergijske reakcije na hranu često su uzrokovane i dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama, te se pojavljuju u oko jedan posto djece.

Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5 posto dojenčadi i djece do dvije godine života. To je ujedno najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. Objašnjava se činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće prve strane bjelančevine s kojima dijete dolazi u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Njihova se alergogenost ne umanjuje pasterizacijom.

Nakon godinu dana djetetu treba omogućiti raznovrsnu prehranu te zadržati dva mliječna obroka, i to svježeg punomasnog mlijeka. Preporuča se tijekom druge i treće godine života prehrana adaptiranim mlijekom koje nosi oznaku 3. Takvo mlijeko ima manje soli i nepoželjnih masnoća, proizvodi se iz ekološkog uzgoja i kontrolira se čistoća.

Korisne preporuke za uvođenje dohrane:

Nove se namirnice uvode vrlo postepeno (najbolje svakih 4-5 dana nova namirnica)

Uvoditi uvijek samo jednu novu namirnicu

Namirnice se kuhaju u manjoj količini vode

U početku dohrane namirnice je najbolje pasirati

Obrok uvijek treba biti svježe pripremljen

U prvoj godini djetetova života u obrok se ne dodaju šećer i sol (zbog prevencije debljine, visokog krvnog tlaka i dijabetesa)

Najbolji napitak za dijete je voda

Najbolja masnoća je maslinovo ulje ili ulje kukuruznih klica, koje se dodaje količini od pola žličice u već skuhani obrok od povrća te povrća i mesa

Poželjan je dovoljan unos dijetetskih vlakana, koja su sastavni dio staničnih stjenki biljaka (celuloza), viskoznih tvari i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima – ona reguliraju volumen, konzistenciju i pasažu stolice te poboljšavaju resorpciju vode, elektrolita i hranjivih tvari

Preporuča se pijenje iz šalice

Prilikom uvođenja nove hrane potrebno je strpljenje – ponuditi je više puta na dok je dijete ne prihvati

Poželjno je izbjegavati rano (prije četvrtog mjeseca) i kasno (nakon sedmog mjeseca) uvođenje glutena i potrebno ga je uvoditi postupno dok je dijete na majčinom mlijeku

Dijete treba hraniti žlicom i dati mu žlicu u ruku da se uči samo jesti. Voće je poželjno dati oprano i oguljeno u ručicu da se navikava na uobičajenu hranu. Djetetu treba dati crni kruh od integralnih žitarica.

Dragi roditelji, s obzirom na to da je pravilna prehrana važan čimbenik zdravlja vašeg djeteta, za sva pitanja, nejasnoće, informacije i si., vezane za to područje, obratite se vašoj patronažnoj sestri.

Odgovori