Heljda je dobra namirnica za dobro pamćenje

Heljdu danas stvarno slabo poznajemo, i to sasvim neopravdano mogli bi nadodati.

Naime, heljda je jako zahvalna žitarica, koja nam nudi mnogo a traži malo.

Heljda uspijeva na različitim zemljištima poput lakih, pjeskovitih i teških sastava tla.

Kratkog je vegetacijskog perioda i jako brzo raste. Sazrijeva za otprilike tri mjeseca od vremena sijanja, zbog čega je pogodna kao predusjev, jer svojim brzim rastom prigušuje rast i pojavu korova. Heljda ima jednu vrlo zanimljivu osobinu koju nema nijedna druga žitarica. Naime, na zeljastoj stabljici heljde razvija se i do 2000 krupnih i mirisnih, bijelih, ružičastih i crvenih cvjetova, složenih u grozdaste cvati, vrlo bogate nektarom. Zbog ove činjenice heljda je biljka koju rado posjećuju pčele.

Cvjetovi heljde se razvijaju neujednačeno pa imamo slučaj da vrijeme cvjetanja traje i do trideset dana. Baš zbog ovih zanimljivih karakteristika heljde, napredniji poljoprivrednici koriste tu prirodnu simbiozu pčela i heljde dvojako. Naime, oni dovoze košnice pčela i povećavaju prinos heljde maksimalnom oplodnjom, koja ponekad može biti i do 50% veća od one bez pomoći pčela. U nekim zemljama se heljda sije baš zbog prinosa meda, jer je heljdin med vrlo kvalitetan i cijenjen.

Još zanimljivih detalja u vezi heljde

Malo tehnikalija u vezi ove biljke. Dakle, zrno heljde je jako bogato hranljivim sastojcima, mineralnim solima i vitaminima. Najbogatije je ugljikohidratima kojih ima 72.9%, pa slijede bjelančevine 11.7% te biljna ulja 2.4%.

Od mineralnih sastojaka najviše ima kalija 448 mg% i fosfora 282 mg%, pa slijedi kalcij 114 mg%, a nećemo zanemariti ni magnezij, natrija i željezo.

Heljda sadrži bjelančevine, masti, vitamine, fosfor, željezo, kalcij, te mikro elemente poput joda, cinka, broma i neke druge. Tu su i organske kiseline i rutin, supstancu iz grupe vitamina P, koja predstavlja odlično ljekovito sredstvo za mnoge bolesti suvremenog doba. Među te bolesti prvenstveno ubrajamo hipertenziju, odnosno povišeni krvni tlak, reumatizam, glaukom, dijabetes i bolesti koje nastaju kao posljedica radioaktivnog zračenja.

Po svom vitaminskom sastavu zrno heljde jako je slično ostalim žitaricama. Heljda sadrži gotovo sve vitamine grupe B te znatne količine nijacina. Osim gastronomskih osobina, mnogi je po prehrambenim vrijednostima više cijene od riže. Energetska vrijednost 100 g jestivog dijela zrna iznosi 1407 kJ ili 335 kcal. Dodamo li tim biokemijskim i energetskim karakteristikama heljde i njenu laku probavljivost, prava je šteta što se ova vrijedna žitarica zapostavlja, malo proizvodi i teško nabavlja izvan područja uzgoja. Zbog svih spomenutih osobina heljda je idealna namirnica za osobe s poremećenom probavom, za djecu i starije osobe, posebno u kombinaciji s rižom i ostalim žitaricama.

Među svim ostalim zrnjevljem koje zemlja rađa, ovo malo crno, trokutasto zrno heljde sasvim je posebno. Promatrajući zrno heljde, ne možete se oteti utisku da se nalazite pred savršenim projektom prirode, koji je brušen i oblikovan upravo njenim silama i koji krije nešto značajno.

Ova biljka predstavlja jedan od prirodnih lijekova za vremena koja dolaze. Rutin se dobiva iz cvjetnih izdanaka heljde, jer se u periodu cvjetanja sadržaj rutina u biljci znatno povećava, pa može dosegnuti zastupljenost i do 2.5%. Ovaj dragocjeni sastojak koristi se i kao sredstvo koje povećava elastičnost kapilara, i tako poboljšava njihovu propustljivost. Narodna medicina preporučuje cvijet heljde kao lijek protiv kašlja i sluzi u gornjim dišnim putovima. Čaj od lista i cvijeta heljde upotrebljava se za aterosklerozu, naročito ako je kombinirana s povišenim krvnim tlakom.

Od heljdine prekrupe može se spremati zdrava i ukusna kaša, koja spada u vrhunske dijetetske proizvode. Preporučuje se u normalnoj ishrani djece i odraslih, a posebno umnih radnika, jer jača memoriju i koncentraciju. U Rusiji heljdu zovu hranom studenata. Kaša od heljde je također lijek protiv bolesti želuca i crijeva, a pomaže i pri živčanim rastrojstvima, malokrvnosti i gojaznosti.

Odgovori