Hrana koja će vas čuvati od prehlade, alergija i kašlja

Kažu da je ovo sirotinjska hrana, no baš naprotiv riječ je o jako bogatim namirnicama, odnosno namirnicama koje obiluju nutrijentima koji nas čuvaju u ovim hladnim jesenjim danima.

Kiseli kupus, plavi sir i kiseli krastavci su namirnice koje trebate ako se želite obraniti od napasnika koji vrebaju.

Sve je više dokaza da su fermentirane namirnice, namirnice koje su ostavljene neko vrijeme da dozriju prije nego se jedu, jako dobre za naše zdravlje.

Istraživači Sveučilišta Cambridge izvijestili su da redovita konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda niske masnoće, kao što su jogurt ili sir, može reducirati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za čak 25%.

Kada određene namirnice ostavimo da fermentiraju, dobre bakterije i gljivice obave ‘predprobavu’. Ti mikrobi jedu hranu prije nego mi, razbijaju šećere i škrob te olakšavaju apsorpciju hranjivih tvari kasnije u organizmu.

Neke, također, otpuštaju mliječnu kiselinu, koja je prirodni konzervans, koji u crijevima stimulira rast dobrih bakterija. Fermentirana hrana učinkovito postaje prirodni probiotik.

Uloga bakterija u zdravlju privlači puno pozornosti posljednjih godina, a stručnjaci pozdravljaju novi interes za ‘živu’, odnosno fermentiranu hranu.

Fermentirana hrana jača imunitet čovjeka

‘Između 70 i 80 posto naših imunoloških stanica nalazi se u crijevima’, kaže Alison Clark iz Britanskog saveza dijetetičara. ‘Fermentirana hrana stimulira bakterije koje pomažu kod imuniteta. Dakle, nekome tko pati od kašlja i prehlade, oni mogu pomoći. Također znamo da hrana s visokom razinom probiotika može pomoći kontrolirati simptome poput sindroma iritabilnog crijeva i nadutosti’.

Zagovornici fermentirane hrane tvrde da su antibiotici i antibakterijski proizvodi za čišćenje srozali razine dobrih bakterija u crijevima na štetu zdravlja.

Oni preporučuju raznu fermentiranu hranu uključujući i masline, meso i sireve, za jačanje imuniteta, borbu protiv alergija pa čak i gubitak težine – jer potiču probavu i daju osjećaj sitosti.

Namirnice koje čine veliku razliku su one bogate laktobakterijama, koje otpušta mliječna kiselina tijekom fermentacije.

Studija objavljena 2011. godine otkrila je da bakterije mliječne kiseline mogu pomoći , između ostalog, imunološkom sustavu, štititi od proljeva (jogurt i fermentirano mlijeko mogu biti velika pomoć za djecu), kod čira želuca te smanjenju alergija.

Povrće je bogat izvor ovih bakterija pa ne čudi tako veliki interes za kiseli kupus i krastavce.

Sve popularniji je i kefir te kombocha (fermentirani čaj), a oboje namirnice sadrže mliječnu kiselinu.

Još jedno istraživanje govori u korist fermentirane hrane. Imunolozi španjolskog Sveučilišta u Granadi, pratili su osobe koje tjedno jedu barem pet porcija jogurta i sira te tri duge fermentirane namirnice poput mesa.

Nakon što dva tjedna nisu jeli tu hranu, razine dobrih bakterija u njihovim crijevima je opao, kao i markeri imunološkog sustava. Nakon dva tjedna opet su počeli jesti jogurt, ali se imunološki sustav nije vratio na istu razinu sve dok se u prehranu nije dodala razna fermentirana hrana.

Ipak, nisu svi uvjereni u blagodati fermentirane hrane. Jedno istraživanje sugerira da bi mogla biti i štetna. Godine 2011. Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ukiseljeno povrće kao ‘vjerojatno kancerogeno’.

To se dogodilo nakon što je istraživanje pokazalo visoke stope raka grla i želuca u dijelovima Azije gdje stanovništvo uglavnom jede kisele krastavce. Važno je napomenuti, da je ta poveznica pronađena samo kod kiselih krastavaca izrađenih na tradicionalan način, kada su krastavci fermentirali u vlastitoj salamuri.

Krastavci iz supermarketa ili oni koje dobijete u hamburgerima vjerojatno su napravljeni s octom, koji ubija sve bakterije.

Štoviše, veza je pronađena samo kod populacije koja nije uopće jela svježe povrće.

Odgovori