Astma je kronična bolest dišnog sustava koja izaziva, škripanje, kašalj, kongestiju pluća, ubrzano disanje, a često i ozbiljan strah zbog nemogućnosti normalnog disanja.
Liječnici tvrde kako ne znaju što izaziva astmu, niti zbog čega se broj oboljelih iz godine u godinu povećava. Ipak, čini se da se ona sve češće pojavljuje, što smo bliže kemijskim zagađivačima i što se više udaljavamo od prirodne prehrane.
Podbjel (Tussilago farfara) stoljećima je bio najpopularniji narodni lijek za astmu i kašalj. Ime ove porodice biljaka, Tussilago, potječe od latinske riječi za ‘kašalj’ i ova biljka doista sadrži neke supstancije čija je djelotvornost protiv kašlja i astme dokazana.
Podbjel potiče izbacivanje sluzi. Drugim riječima, stimulira mikroskopske dlačice koje izbacuju tjelesne izlučevine iz dišnih kanala. I, poput bijelog luka i ginka, u organizmu sprječava proizvodnju proteina u krvi, koji pokreće bronhijalni spazam i sužuje dišne putove, što na koncu izaziva simptome astme.
Međutim, posljednjih godina o podbjelu su se pojavila kontroverzna mišljenja. Ova biljka sadrži i pirolizidne alkaloide (PA-e), kemikalije koje su toksične i/ili izazivaju rak jetara. Mnogi travari, i još veći broj botaničara, iz opreza ipak preporučuju izbjegavanje upotrebe ljekovitog bilja koje sadrži PA. Pri tome se prije svega misli na podbjel i gavez (Symphytum officinale).
S druge strane, podaci koje je u časopisu Science objavio uvaženi biokemičar dr. Bruce Ames s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu ukazuju daje čaj od lišća podbjela manje kancerogen od odgovarajuće količine običnog piva.
Simptome astme izaziva bronhijalno grčenje (bronhospazam), naglo suženje razgrananih cjevčica koje od dušnika vode do bronhija. Premda se astma i grozničave alergije bitno razlikuju po uzrocima svojeg nastanka, često dolazi do njihove zajedničke pojave, posebno kod djece mlađe od 15 godina. Devedeset posto djece koja boluju od astme istodobno imaju tegoba i s alergijama, a te alergije ujedno mogu biti i uzročnici astmatičnih napadaja.
Za bronhospazam koji alergije izazivaju odgovoran je histamin, kemikalija najodgovornija za pojavu simptoma alergije, koji po svemu ima udjela i u pojavi astmatičnih napadaja. Ali, pored histamina, mogu ih izazvati i mnogi drugi uzroci kao što su naporna tjelovježba, pušenje ili pasivno udisanje duhanskog dima, infekcija dišnih organa, industrijske kemikalije, aspirin, linjanje kućnih ljubimaca, kućna prašina i nečistoća, te sulfati koji se dodaju mnogim industrijski prerađenim namirnicama.
Za astmu je bitan i stres. Napade može izazvati i velika zabrinutost, a stres općenito pogoršava simptome astme.
Zelena ljekarna za liječenje astme
Astmu liječnici liječe različitim lijekovima, između ostalih i teofilinom (Acrolate, Theo-Dur), koji otvaraju bronhijalne cijevi. Ti lijekovi, poznati pod zbirnim imenom bronhodilatatori, često se uzimaju pomoću inhalatora.
Kava, čaj, različiti kola bezalkoholni napitci s kofeinom i čokolada. Sva ova popularna pića, kao i čokoladne slastice, izrađena su na biljnoj osnovi i ubrajaju se u biljne proizvode. I sva ona sadrže kofein i druge sastojke koji štite od astme.
Joe Graedon, farmaceut i novinski kolumnist, jednom je prigodom u svojoj redovitoj kolumni napisao da bi ljudi koji dobiju napad astme, a uza se nemaju svoje lijekove, trebali popiti nekoliko šalica kave, koja je snažni bronhodilatator. Nekoliko mjeseci kasnije primio je pismo zahvale od tek udate žene koja je bolovala od astme, a zaboravila je svoje lijekove ponijeti na bračno putovanje na Havaje. Tek kad je osjetila naznake napada, shvatila je da je zaboravila lijekove i obuzela ju je panika, što je samo dovelo do još većeg pogoršanja. Tada se prisjetila kolumne u kojoj se kao učinkovita zamjena spominjala kava. Brzo je popila tri šalice. Napad je prestao i tako je njezino bračno putovanje bilo spašeno, a možda i sam život.
Zapravo, kava, čaj, kola napitci s kofeinom, kakao i čokolada sadrže više od kofeina. Prema proučavanjima, svi ti napitci sadrže još dva najvažnija prirodna protuastmatična sastojka, teobromin i teofilin koji, skupa s kofeinoin, pripadaju porodici kemikalija koje nose zajedničko ime ksantini.
Ove kemikalije pomažu u zaustavljanju bronhospazma i otvaraju sužene bronhijalne prolaze. Razina ovih protuastmatičnih spojeva varira, ovisno o jačini vrenja i drugim čimbenicima. Ali, u osnovi, šalica kave sadrži najveće razine, oko 100 miligrama kofeina po jednoj šalici, dok šalica čaja, kakaa ili limenka kole od 0,331 sadrži oko polovicu te količine. Tabla čokolade od 30 grama ima nešto manje kofeina od limenke kole. Naravno, kofein, kao i svi ostali protuastmatični ksantini, nije posve bezopasan. Kako je poznato svakom ovisniku o kavi, kofein može izazvati nesanicu ili uznemirenost. Međutim, protuastmatični spojevi u svojem prirodnom stanju, zapravo, proizvode manje pratećih djelovanja od farmaceutskog teofilina. U jednoj anketi, 81 posto pedijatara je izjavilo kako su roditelji djece bolesne od astme zabrinuti zbog pratećih učinaka koje mogu izazvati lijekovi, posebno što se tiče nemira i teškoća u koncentraciji, koji su uočeni kod velikog broja djece. Kod većih doza, farmaceutski lijekovi protiv astme mogu izazvati i glavobolju, nesanicu, razdraženost, mučninu, loš tek, bolove u želucu, pa čak i iznenadne napade.
Kineska kositrenica (Ephedra sinica). Mnogi farmakolozi tvrde daje kineska kositrenica, ili efedra, kako je još zovu, jedan od najstarijih lijekova na svijetu. Kinezi, koji je zovu mahuang, već je tisućama godina koriste u liječenju astme i drugih bolesti dišnih organa.
Znanstvenici su još 1887. godine izolirali njezine aktivne sastojke, efedrin i pseudoefedrin. Ipak, američki su liječnici ove supstancije počeli u praksi propisivati tek nakon prvog svjetskog rata. Tek su tada postali svjesni učinka kemikalija poput bronhodilatatora, nazalnih dekongestanata i stimulansa središnjeg živčanog sustava. Pseudoefedrin se tada počeo široko koristiti kao dekongestant i mogao se kupovati bez recepta. Upravo je prema toj supstanciji nazvan poznati lijek Sudafed.
Cijela kositrenica, kao i njezini sastojci efedrin i pseudoefedrin, proizvodi prateće učinke poput nesanice, nervoze i razdražljivosti, a može izazvati i povišenje krvnog tlaka. Stoga s ovom biljkom morate biti oprezni. Zapravo, ako je konzumirate u doista velikim količinama, mogu se dogoditi vrlo čudne stvari. U medicinskoj literaturi zabilježeno je dvadeset slučajeva efedrinske psihoze, a Uprava za hranu i lijekove poduzela je mjere za obustavu distribucije i prodaje na njoj zasnovanih prerađevina.
Pa ipak, ako je pažljivo koristite, ova biljka može biti vrlo korisna u smirivanju astme. Možda je bolje da razmislite o pripravljanju čaja od sušene biljke, umjesto uzimanja lijekova koji se nabavljaju bez recepta, a sadrže spomenute aktivne spojeve. Za pripravu čaja treba koristiti do ruba punu čajnu žličicu osušene kositrenice ili pola žličice tinkture, koja se može nabaviti u prodavaonicama zdrave hrane ili ljekarnama.
Zbog njezina stimulativnog djelovanja, neki proizvodi od kositrenice prodaju se kao “energetske formule”. Zapravo, u proteklih je nekoliko godina nekoliko ljudi umrlo zbog pogrešne upotrebe ove biljke. Upravo zbog njezinih stimulativnih svojstava, savjetujem vam da kositrenicu ne koristite za liječenje astme kod djece, posebno ne prije nego se posavjetujete s pedijatrom.
Kopriva (Urtica dioica). Još prije četiri stotine godina, britanski travar Nicholas Culpeper tvrdio je da su korijen ili listovi koprive, odnosno od njih pripravljen sok ili čaj, “bezopasan i siguran lijek koji otvara cijevi i prolaze u plućima”.
Žitelji Australije već mnogo godina koprivu smatraju dobrim lijekom za astmu. Oni piju sok od njezina korijena i listova, pomiješan s medom ili šećerom, čvrsto vjerujući da on olakšava tegobe s bronhijama. Međutim, Amerikanci to nisu ozbiljno shvaćali sve do nedavno, kad je objavljena znanstvena studija koja je potvrdila daje kopriva moćni antihistaminik. Sad se kopriva sve više preporučuje za peludnu groznicu i astmu.
Anis (Pimpinella anisum) i koromač (Foeniculum vulgare). Još stari Grci su čajeve od ovog ljekovitog bilja koristili za liječenje astme i drugih bolesti dišnih organa. Obje biljke sadrže kemikalije, kreozol i alfapinen, koje pomažu u izbacivanju bronhijalnih izlučevina. Sjeme koromača, zapravo njegovi plodovi, može sadržavati čak i do 8.800 milijuntih dijelova alfapinena. Ironično, unatoč tradicionalnoj upotrebi kod liječenja problema s disanjem, anis nije najučinkovitije sredstvo za takvu primjenu. On sadrži svega 360 milijuntih dijelova alfapinena.
I mnoge druge biljke bogate ovim sastojkom učinkovite su u ublažavanju astmatičnih smetnji. Poredane od najjačih prema slabijima, to su: sjeme peršina, korijandar (Coriandrum satiuum), plodovi borovice, oslad (Polypodium vulgare), kardamom (Elettaria cardamomum), bijeli sasafras (Sassafras albidum), kokotac (Melinotus ojfLcinalis), đumbir, angelika (Angelica archangelica), kopar (Anetumgraveolens), troskotnjača ili estragon (Artemisia dracunculus) i stolisnik (Achillea millefoliura). Od svake ili nekoliko ovih biljaka mogli biste smiješati posve dobar čaj protiv astme, posebno ako mu dodate i malo sladića.
Sladić (Glycyrrhiza glabra). Čaj od sladića smiruje nadražaj grla i često se preporučuje kod bolova u grlu, kašlja i astme. Sladić i njegovi ekstrakti bezopasni su pri normalnoj upotrebi i u umjerenim količinama, do tri šalice dnevno. Ipak, dugotrajna upotreba ili unošenje pretjeranih količina mogu izazvati glavobolju, letargiju, nakupljanje natrija i vode u organizmu, pretjerani gubitak kalija i visoki krvni tlak.
Ukoliko ipak uporno želite koristiti sladić za suzbijanje astme, odaberite njegove ekstrakte iz kojih je odstranjen glicerin, jer oni izazivaju manje neželjenih pratećih učinaka. Postoji veliki broj ovakvih proizvoda koji se prodaju bez recepta, posebno u zemljama Europske unije.
Ginko (Ginkgo biloba). Azijski iscjelitelji već tisućama godina koriste ekstrakte listova ginka za liječenje astme, alergija, bronhitisa i kašlja. Ginko je na zapadu postao popularan zato što vrlo korisno djeluje kod starijih ljudi, pojačava protok krvi do mozga i liječi moždani udar i druge slabosti u starosti. Međutim, u Kini se i dalje široko koristi za astmu. Ginko djeluje tako što ometa djelovanje čimbenika koji aktivira platelet, proteina u krvi koji djeluje i na pojavu bronhospazme. Nažalost, aktivni sastojci ginka, ginkolidi, u lišću ovog drva prisutni su u vrlo niskim koncentracijama. Za punu dozu lijeka, osoba koja ima astmu trebala bi pojesti 50 svježih listova.
Najbolji način korištenja ove biljke jest da kupite ekstrakt u omjeru 50:1. Može ga se kupiti u većini prodavaonica zdrave hrane i u nekim ljekarnama. Pridržavajte se priloženih uputa. Možete pokušati s dozom od 60 do 240 miligrama standardiziranog ekstrakta dnevno, ali tu količinu nemojte prekoračiti. U velikim količinama, ginko može izazvati proljev, razdražljivost i uznemirenost.
Rajčica (Lycopersicon lycopersicum), agrumi i druga hrana koja sadrži vitamin C. Na osnovi četrdesetak pouzdanih studija ustanovljeno je da vitamin C, oko tisuću miligrama dnevno, pomaže u sprječavanju napada astme, bronhospazma, škripanja i infekcija dišnih organa, nazalnih kongestija, suzenja očiju i drugih simptoma alergije. Zašto? Vitamin C sprječava oslobađanje histamina.
