Kako otkriti artritis i na koji način ga liječiti?

Kada se pojave problemi sa zglobovima, jedina želja nam je da se vratimo na staro. Na žalost, kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, dva najčešća oblika artritisa, povratka na staro nema.

Ipak, ranim prepoznavanjem i pravovremenim liječenjem, te bolesti mogu da se zaustave i uspješno drže pod kontrolom.

U čemu se razlikuju ove dvije najčešće bolesti zglobova, zašto nastaju i što možemo sami da uradimo da bismo ih izbjegli?

Iako im je zajedničko da na udaru imaju zglobove i da ograničavaju našu pokretljivost, a time znatno utiču na kvalitetu života, osteoartritis i reumatoidni artritis sasvim su različite bolesti u svim pogledima, od nastanka i kliničke slike do tijeka bolesti, prognoze i terapije.

Osteoartritis ili artroza je degenerativna bolest do koje dolazi uslijed trošenja hrskavice, dijelom zbog godina, dijelom zbog opterećenja. Nastaju promjene u hrskavici, a kasnije i na kostima, što rezultira bolom i ukočenošću u zglobovima, a ponekad i otokom, pa može da prouzrokuje funkcionalna oštećenja. Karakteristično je da bolest sporo napreduje i može dugo da bude ‘nijema – skrivena’.

S druge strane, reumatoidni artritis je sistemska upalna reumatska bolest i za razliku od osteoartritisa koji pretežno pogađa ‘prave’ zglobove, zahvata i zglobove i izvanzglobne strukture, ali može da zahvati i cijeli organizam. Osim toga, reumatoidni artritis ima lošiju prognozu i ishod i mnogo zahtjevnije liječenje.

Mlade osobe nisu pošteđene od ove bolesti

Osteoartritis se češće javlja među populacijom starijom od 60 godina, dok se reumatoidni artritis javlja već između 20. i 40. godine. Ali, obje bolesti ne štede ni sasvim mlade osobe, pa se oblik juvenilnog artritisa obično javlja već prije četvrte godine života, pretežno kod djevojčica, i nakon osme godine, pretežno kod dječaka. Taj oblik bolesti, osim šaka, koljena i gležnjeva, zahvata i lice, pa ta djeca imaju specifičan izgled, tzv. ptičji oblik lica sa slabo razvijenom bradom.

Artroza je kod mladih ljudi obično sekundarna, a nastaje uslijed prethodnih bolesti, stečenih deformiteta ili povreda i, na primjer, kod profesionalnih sportaša, koji često imaju probleme s koljenima i gležnjevima kao rezultat prekomjernog opterećenja i oštećenja.

Simptomi bolesti – Reumatoidnog artritisa

Reumatoidni artritis počinje obostranim otokom i bolom najčešće malih zglobova (šaka ili stopala), dok artroza obično počne na velikim, nosećim zglobovima, poput kuka, koljena ili lakta, koji su tijekom rada opterećeni. Dok su kod artroze simptomi obično postepeni i prisutni samo na mjestu zahvaćenog zgloba, kod reumatoidnog artritisa mogu da počnu burno i zahvate cijeli organizam, što se očituje i u kliničkoj slici umora, gubljenja težine, općoj slabosti, a javlja se i tzv. anemija kronične bolesti. Erozija i destrukcija tkiva, koja počinje u zglobu, kasnije dovodi do sve većeg razaranja hrskavice i kostiju s teškim deformitetima, pa i gubljenjem kompletne funkcije zahvaćenog zgloba. Iako i u jako razvijenoj artrozi mogu da nastanu promjene koje dovode do teškog ukočenja u zglobu i funkcionalnog deficita, reumatoidni artritis je ipak češće invalidna bolest.

Ove bolesti mogu da se zaustave

Obje bolesti su neizlječive, odnosno ne može da se vrati stanje kakvo je bilo prije nastanka bolesti, ali u oba slučaja, oboljenje može da se kontrolira i uspori. Kod reumatoidnog artritisa, nekad se s liječenjem počinjalo sa sporodjelujućim lijekovima, pa se s napredovanjem bolesti postepeno prelazilo na agresivnije, a danas je postupak obrnut. Već u prvih tri do šest mjeseci bolesti, treba početi s agresivnom terapijom, jer se pokazalo da u tom kratkom roku vrlo brzo dolazi do oštećenja hrskavice i ako se tada odgovarajuće liječi, veće su šanse da se bolest zaustavi. Uz kortikosteroide, koji se daju ako je prisutna jaka upala, i uz lijekove kojima je cilj da se promijeni tijek bolesti, imunosupresivi, danas postoje i biološki i tzv. pametni lijekovi koji djeluju na određene stanice.

Kod osteoartritisa liječenje najčešće počinje nesteroidnim protuupalnim lijekovima, a protiv bolova se propisuju analgetici. Primjenjuju se i lijekovi koji se daju direktno u zglob, a sadrže ili kortikosteroide ili hijaluronsku kiselinu. Cilj im je da se smanji upala, poboljšaju elastičnost i viskoznost tečnosti u zglobu i poboljša funkcija. I za osteoartritis, na raspolaganju imamo neke za bolest modificirane lijekove.

Životne navike čovjeka

Kod reumatoidnog artritisa način života ne utiče znatno na prevenciju nastanka bolesti, ali kod artroze mnogo može da se postigne pravilnim odnosnom prema zdravlju. Na faktore rizika, kao što su spol, godine i nasljedna sklonost ne može da se utječe, ali postoji niz faktora na koje može da se utječe i tako spriječi nastanak bolesti ili uspori njeno napredovanje.

Pravilna i zdrava ishrana čuva kosti

Iako nema čvrstih dokaza da određena vrsta hrane pomaže ili šteti, kod artroze ili artritisa ishrana je ipak važna, i to prvenstveno zbog održavanja optimalne težine, jer je prekomjerna težina veliko opterećenje za kosti i zglobove, pojačava trošenje i podstiče prijevremen razvoj degenerativnih promjena i prijevremeno oštećenje hrskavice. Osim za održavanje normalne težine, uravnotežena ishrana je i te kako važna za kvalitetu kostiju, jer su za pravilan metabolizam kostiju neophodne dovoljne količine kalcija, fosfora i magnezija, što ima važnu ulogu u prevenciji bilo koje bolesti vezane za koštano-zglobni sistem.

Mirovanje nije lijek

Intenzivno fizičko naprezanje i opterećenje mogu da pogoduju prijevremenom razvoju bolesti, ali i neaktivnost je ugrožavajuća. Naime, svako duže mirovanje dovodi do toga da mišići gube na masi i tonusu, čime automatski na snazi i čvrstoći gube i kosti, što dovodi do razvoja osteopenije ili osteoporoze. Opterećenje i rasterećenje, odnosno pokret, neophodni su da bi kost bila zdrava i čvrsta, pa je zato redovna i odgovarajuća fizička aktivnost dobra prevencija za osteoartritis.

Stop pušenju!

Unos nikotina utječe na slabljenje kostiju, pa se i pušenje smatra jednim od rizičnih faktora koji mogu da pogoduju razvoju bolesti.

Pravilan položaj tijela

Za prevenciju osteoartritisa je vrlo važna i prilagođenost radnog mjesta da bi tijelo bilo u pravilnom položaju, posebno ako postoje i drugi provocirajući faktori, poput postojećih deformiteta i promjena na kičmi. Na primjer, kičmu s deformitetom treba poštedjeti prekomjernog, nepravilnog opterećenja i sjediti na ergonomskoj stolici, a ako postoje promjene na vratnoj kičmi, važno je voditi računa o pravilnom položaju tastature, monitora i radne površine.

Utjecaj posla i okoline

Emocionalni i socijalni status također utječu na razvoj i prognozu bolesti. Kad osoba nije zadovoljna poslom ili je on za nju stresan, nije opuštena dok radi, pa dolazi do grčenja mišića i poremećenog metabolizma. Osim toga, na primjer, krstobolja ili vratobolja mogu ponovo da se jave kad se poslovni zahtjevi povećaju i kad je čovjek psihički lošije, pa se fiksira na bol. Zapravo, ne može da se nosi sa zahtjevima na radnom mjestu i zato nezadovoljstvo izražava kroz bol koji traje duže nego što je uobičajeno. Tada i rendgenski nalazi kod artroze često nisu skladni s kliničkom slikom bolesti. Na primjer, osoba od 70 godina s jako razvijenom artrozom i teškim promjenama na nekom zglobu ili kičmi subjektivno ne mora da ima bol, dok mlađa osoba, čiji rendgenski nalazi pokazuju normalnu kičmu, osjeća bol i ukočenost, odnosno subjektivno je u lošijem stanju.

Uzrok bolesti još uvijek je nepoznat

Pravi uzrok za obje bolesti još nije poznat, ali čitav niz uzroka se smatra potencijalno provocirajućim. Kod artroze starenje i habanje nisu jedini procesi koji dovode do propadanja hrskavice, koja gubi vodu, postaje suha, mrvi se i lakše drobi, promjene su prisutne i u stanicama hrskavice, a propadaju i svi dijelovi zgloba koji se mijenja.

Za reumatoidni artritis smatra se da su, uz genetsku predispoziciju, potencijalni okidači i neke virusne i bakterijske zaraze.

Odgovori