Rogač može biti prirodna zamjena za čokoladu

U svijetu ga zovu ‘kruh svetog Ivana’, a zbog slasti i zbog toga što ne sadrži kofein i teobromin, preporučuju kao prirodnu alternativu čokoladi.

Rogač pomaže i protiv proljeva. Ukoliko ste sladokusac i volite čokoladu, no ipak iz nekog razloga ne smijete da je jedete, pravo rješenje za vas je rogač!

Rogač je mahunasti plod drveta rogača, koje je porijeklom iz Sredozemnog bazena a raste i kod nas, zimzeleno je i može da naraste i do 15 metara. Rogač doživi i više stoljeća. Listovi su mu sjajni, a cvjetovi tamnocrveni. Mahuna rogača je zelenkasta, a nakon berbe počinje da zrije i mijenja boju do čokoladne. Duga je oko dvadeset centimetara i sadrži desetak do petnaest sjemenki koje liče na sjemenke lubenice.

Zanimljivo je da se mahuna pojavljuje tek nakon 15 godina rasta drveta, i to samo na ženskom stablu, ali ono mora biti oprašeno s muškog. Rogač cvjeta u rujnu i listopadu. Po legendi, rogačem se hranio sveti Ivan Krstitelj, pa se on u svijetu naziva i ‘kruh svetog Ivana’, a zaista je hranljiv jer sadrži oko 80% bjelančevina, ugljikohidrate, tanine, vitamine A, B1, B2, B3 i D, kao i kalcij, fosfor, kalij, magnezij i elemente u tragovima poput željeza, mangana, barija, bakra i nikla.

Kako smo već spomenuli, rogač ne sadrži stimulanse, kofein i teobromin, a ostalim sastojcima je sličan čokoladi. Rogač ima manje šećera nego čokolada pa se i preporučuje kao zdrava zamjena za nju. Ne sadrži ni oksalnu kiselinu, pa pomaže organizmu da iskoristi kalcij i cink, koji su važni za zdravu kožu.

Kako tanini iz rogača ne upijaju vodu, kao oni iz čokolade, oni ne vezuju proteine, ali vezuju i inaktiviraju otrove i zaustavljaju rast bakterija. Obje te osobine čine rogač korisnim kod proljeva.

Za sprječavanje proljeva koristi se 15 grama brašna od rogača pomiješanog s kašom od jabuka za djecu, ili najmanje 20 grama za odrasle. Ako se jedu cijele mahune, treba piti mnogo vode.

Također, dijetalna vlakna i šećeri iz ove biljke mogu učiniti hranu više viskoznom u želucu, utječući tako na poboljšanje stanja kod osoba koje pate od refluksa, odnosno vraćanja kiseline iz želuca u jednjak.

Važno je i to što mahune rogača ne sadrže feniletilamin i fromamin, koji mogu izazvati migrenu i alergijske reakcije. Mahuna rogača može da se suši, peče i melje, pa se tada koristi kao zamjena za kavu, ili bilo gdje umjesto kakao praha, a tako dobiveno brašno idealno je za dijabetičare jer ne sadrži šećer i škrob, a ni masnoću. Sjeme izdvojeno iz osušene mahune može da se prerađuje u gumu od rogača, koja je koristi za želiranje, stabiliziranje i emulgiranje sladoleda, voćnih smjesa i salata. Iz ovog sjemena može da se ekstraktira i ulje, koje se zove algaroba i koristi se u medicini.

Odgovori