Sindrom kroničnog zamora – Kojim biljkama se liječi?

Sve donedavno zamor se smatrao tek simptomom nekih drugih bolesti, ali u zadnjih desetak godina sindrom kroničnog zamora (SKZ) dobio je sva obilježja jedne od najkontroverznijih bolesti suvremenog svijeta.

Ovisno o tome s kime razgovarate, ta bolest uopće ne postoji, ili je poprimila razmjere prave epidemije.

Ukazuje se na različite uzroke njegove pojave, poput alergije, nepodnošenje nekih vrsta hrane, reakcije na lijekove, gljivične zaraze, probleme psihološke prirode i kroničnu zarazu Epstein-Barrovim virusom koji izaziva mononukleozu. Još jedna napomena, prije nego prijeđemo na ljekovite biljke, znajte da skoro svaki stručnjak za SKZ prije svega preporučuje prelazak na ishranu integralnim namirnicama, vegetarijansku ili polu vegetarijansku ishranu, kako biste otkrili pomaže li vam takva promjena načina života. No, ako time i ne izliječite kronični zamor, to će svakako utjecati na smanjenje rizika od pojave srčanih bolesti, raka, pretilosti, visokog krvnog tlaka i mnogih drugih ozbiljnih bolesti. A svaka ta bolest sigurno pridonosi kroničnom zamoru, čak i ako nije njegov izravni uzročnik.

Veliki je broj ljekovitih biljaka koje se mogu pokazati korisnima

Različite protuvirusne ljekovite biljke. Nekolicina priznatih travara tvrde kako sa stopostotnim uspjehom ljude mogu osloboditi kroničnog zamora kombinacijom protuvirusnih biljaka: rudbekije, kanadskog zlatnog korijena, sladića, matičnjaka i đumbira. Mislimo da tu metodu svakako vrijedi iskušati. Možete pripraviti mješavinu jednakih količina ovih ljekovitih biljaka ili koristiti različite omjere, sukladno osobnom ukusu. Čaj pripravljajte od jedne ili dvije žličice vama najviše odgovarajuće mješavine i pijte po jednu šalicu čaja dva ili tri puta dnevno. Te ljekovite biljke uistinu mogu okrijepiti.

Azijski (Pancuc ginseng) i sibirski žen-šen (Eleutherococeus senticosus). Komisija E, stručno tijelo njemačke vlade za medicinsku upotrebu ljekovitog bilja, preporučuje žen-šen kao tonik za borbu protiv osjećaja nedovoljne pokretljivosti i slabosti, nedostatka energije, nesposobnosti koncentracije, te tijekom oporavka od neke bolesti. Preporučena dnevna doza dobiva se iz čaja od oko jedne žličice žen-šena na jednu šalicu uzavrele vode. Klinička ispitivanja ukazuju na to da žen-šen pridonosi postizanju boljih rezultata kod sportaša, iako je za prve pozitivne učinke potrebno oko mjesec dana redovite upotrebe. Žen-šen djeluje i poticajno na jačanje imunološkog sustava, stoje višestruko potvrđeno eksperimentima na životinjama. Žen-šen je u Aziji već tisućama godina na glasu kao odličan tonik za okrjepu, a danas ga koriste ruski astronauti i azijski olimpijci kao “adaptogen”, ljekovitu biljku koja jača opću otpornost na sve vrste stresova. Ona uistinu zaista ima takvo djelovanje, a pored toga smanjuje zamor i popravlja reflekse, koordinaciju pokreta, pamćenje i sposobnost suočavanja sa stresom.

Mate (Ilex paraguayensis). Komisija E odobrava upotrebu jedne do dvije žličice matea dnevno, pripravljene u čaju za uklanjanje umnog i tjelesnog zamora. Biljka mate u najvećoj mjeri svoje okrjepljujuće djelovanje duguje kofeinu koji se u njoj nalazi. Iako se može povremeno koristiti kao poticajno sredstvo, ne bih preporučili njezinu svakodnevnu upotrebu u uklanjanju SKZ-a.

Tušt (Portulaca olerácea) i druga hrana koja sadrži magnezij. Zagovornici upotrebe biljnih sokova u zdravstvene svrhe naglašavaju značaj unošenja magnezija iz povrća za jačanje izdržljivosti i energije. Ako želite unositi više magnezija u organizam, koristite tušt, mahunarke, špinat, zelenu salatu, koprivu, makovo zrnevlje, korijen sladića i korijandar. Možete uzimati i sintetičke pripravke magnezija, nužna dnevna količina iznosi 400 miligrama, ali vam savjetujemo da uvijek birate prirodni unos tako što ćete jesti salatu od tusta, mahunarki i špinata s preljevom od makova zrna. Kad uzimate dopune redovitoj ishrani, dobivate jedan mineral ili nekoliko biljnih kemikalija (fitokemikalija), ali s integralnim biljkama unosite svaku terapijsku fitokemikaliju koja se u biljci nalazi, a njih ponekad ima na stotine.

Špinat (Spinacia oleracea) i druga hrana koja sadrži folate. Iako se obično preporučuje uzimanje vitamina i minerala iz namirnica, a ne iz sintetičkih dodataka redovnoj ishrani, moramo naglasiti kako je manjak folata (prirodni oblik folne kiseline) u organizmu dosta česta pojava, tako da ćete možda trebati uzimati folne kiseline u sintetičkom obliku. Prosječan Amerikanac unosi svega 61 posto potrebne dnevne količine, koja iznosi 400 mikrograma folata. Međutim, bez obzira uzimate li dopune redovitoj ishrani ili ne, nemojte zanemariti ni namirnice bogate folatima poput, primjerice, špinata, šparoga, prokulica, okre i brokula.

Odgovori