Smokva pomaže u mnogočemu

Smokva predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae). Poznata je u našim krajevima, i jako cijenjena biljka.

Kada pričamo o smokvama, mislimo zapravo na plod biljke, odnosno drva kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. Plodove često konzumiramo, svježe ili obrađene na različite načine. Danas je smokva postala prava mediteranska kultura. Koristimo je u mnogim prilikama, što je dobro, jer je plod smokve jako zdrav pa ćemo ga opisati u nastavku.

Smokva u sebi sadrži od 10-15% voćnog šećera, a posebno treba istaknuti da je bogata pigmentom beta-karotenom (oko 90 mcg/100 grama).

Beta-karoten je preteča od koje se u našem organizmu stvara toliko potreban vitamin A. Ne trebamo posebno objašnjavati koliko je važan vitamin A, posebno u formiranju i održavanju procesa vida. Dobro je poznato da njegovim nedostatkom dolazi do pojave tzv. noćnog ili kokošjeg sljepila, odnosno nemogućnosti prilagodbe oka u uvjetima smanjene svjetlosti. Osim toga, taj vitamin je važan za zdravlje i ljepotu kože, za održavanje obrambenog sustava organizma, štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka i ponovno, od slobodnih radikala.

Neka istraživanja na ovu temu su dala zanimljive rezultate. Naučnici su uočili da beta-karoten ima pozitivan utjecaj na procese zaustavljanja rasta pojedinih vrsta tumorskih stanica.

>> Još malo o smokvama <<

Smokva je također bogata i magnezijem. U 100 grama sirove smokve imamo 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadrži trostruko toliko magnezija. Podsjetimo se, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. Magnezij je neophodan stanicama živčanog sustava. Naročito se preporuča uzimanje namirnica bogatih magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma.

Kod nas je najpoznatija smokva Petrovača

Riječ je o dobro poznatoj sorti smokve koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), što nije slučaj samo kod nas.

U Italiji ova vrsta također nosi naziv San Pietro. Međutim, treba spomenuti kako se kod nas, općenito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama.

>> Prirodni lijek od smokve <<

Sorta Petrovača može biti bijela i crna. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama, premda su obično prosječne težine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava.

>> Suhe smokve u maslinovom ulju <<

U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno može koristiti i za sušenje.