Stigla je jesen a sa njom i sezona virusa

Naučite se zaštititi u vrijeme kada virusi napadaju. Naš imunitet na posebnom je ispitu u jesen. Dolazak hladnih dana i promjene temperature idealna su atmosfera za razmnožavanje virusa. Što možete učini da biste se zaštitili?

Virusi nas okružuju, posebno u jesen, ali se nećemo svi razboljeti, ili barem ne istim intenzitetom. Koliko će bolest pogoditi neku osobu ovisi o mnogo faktora, ali tu svakako prednjači zdrav imunitet sobe.

Dali će se netko razboljeti od respiratornih infekcija ili ne, najviše ovisi od imuniteta, odnosno otpornosti organizma. Imunitet ima ključnu ulogu u cijelom organizmu, a važan je i kada do infekcije dođe, jer ima cilj da je ograniči, ne dopusti prekomjerno oštećenje tkiva, a uz pomoć medicinske terapije omogući kvalitetno ozdravljenje.

Naš imunitet na posebnom je ispitu u jesen. Dolazak hladnih dana i promjene temperature idealna su atmosfera za razmnožavanje virusa.

Pročitajte u nastavku kako se možete zaštititi

Imunitet je naš najveći saveznik, i važna linija obrane našeg organizma. Osim što služi za izbjegavanje i lakše prebolijevanje infekcija, on savršeno dobro pamti. Kada njegove obrambene snage naiđu na nekog uzročnika infekcije, dobro ga upoznaju i u nekom novom naletu tog istog virusa su potpuno spremne da se odbrane. Također, imunitet nije važan samo u sprječavanju respiratornih infekcija, već i u svakodnevnoj borbi organizma sa svim patogenim uzročnicima koji dospijevaju u gastrointestinalni i urogenitalni trakt na razne načine.

Dobra stvar kod imunološkog sistema je da mu nije potrebna naša intervencija kako bi besprijekorno obavljao zaštitne funkcije. Bitno je da ga nekim lošim postupcima ne ometamo. Zdrave osobe, dovoljno fizički aktivne, umjerene u unosu hrane, adekvatno hidrirane, disciplinirane u pogledu svakodnevnog rada i odmora, bit će otporne na različite vrste infekcija, bez obzira na to da li je riječ o prehladi ili nekoj drugoj vrsti infekcije. Međutim, potpuno je drugačija priča sa zdravstveno ugroženim osobama, djecom i mladima u kolektivima, kao što su škole, gdje postoji mogućnost epidemijskog širenja infekcije.

Za jak imunitet važno je da se ne iscrpljujete

Poznato je da se imunitet lako može oslabiti ako se osoba izlaže velikim naporima, odnosno iscrpljuje se. Ovakvo ponašanje nije prirodno i ide potpuno protiv zdravlja. U takvim uvjetima imunitet ne može da obavlja funkcije koje bi trebalo da obavlja, jer je, prije svega, vrlo kompleksno povezan sa živčanim i endokrinim sistemom. Preko brojnih posrednika, oni svakodnevno komuniciraju, međusobno regulirajući rad. Stres različitih vrsta, na primjer, uzrokuje brze odgovore neuroendokrinog sistema, koji se potom odražava na izmjenu funkcija imunološkog odgovora. Ukoliko sputavanje fizioloških uloga imunološkog sistema potraje dovoljno dugo, otvara se mogućnost za infekcije raznih vrsta i gubitak kontrole nad umnožavanjem nepoželjnih stanica kao što su, recimo, maligne. Dakle, bilo kakvo iscrpljivanje, fizičko, psihičko, emotivno, a naročito ako traje dugo, znatno oštećuje naše obrambene snage, odnosno djeluje imunosupresivno.

Nemojte unositi prevelike količine hrane

Unošenje prekomjernih količina hrane, najčešće zajedno sa alkoholnim pićima, predstavlja pretjerivanje koje razorno djeluje na obrambene mehanizme. Poseban problem predstavlja gojaznost, zato što se masno tkivo u organizmu ponaša kao vrlo specifičan organ, koji svojim medijatorima izrazito mijenja funkciju imunoloških stanica. Ovako izmijenjene imunološke stanice postaju neefikasne u sudaru sa uzročnicima infekcije, a istovremeno djeluju štetno i na unutrašnjost krvnih žila. Fizička neaktivnost generalno predstavlja veliki zdravstveni problem. Sa aspekta imunog sistema, dokazano je da svakodnevna, umjerena fizička aktivnost doprinosi da skeletni mišići tokom rada proizvode ogroman broj hormona i medijatora koji blagotvorno reguliraju rad našeg imunološkog sistema. Zapravo, mnogo efikasnije nego što je moguće to uraditi medicinskom terapijom. Dovoljno je pola sata intenzivnog hoda dnevno. Time ste za vaš imuni sistem uradili bar dio onoga što on svake sekunde čini za vas.

Iskoristite vitaminske suplemente kao dopunu prirodnim namirnicama

Mišljenje stručnjaka je da zdravim osobama sa uravnoteženom ishranom, bogatom vitaminima i mineralima, suplementi u principu nisu potrebni. S druge strane, osobe koje imaju bilo kakve manjkavosti u svakodnevnoj ishrani, trebalo bi da dodaju vitaminske preparate. To mogu biti i zdrave osobe, ali ukoliko žive određenim stilom života, kronični ili maligni bolesnici, kao i ljudi koji iz nekog razloga nisu u stanju da ishranom unesu dovoljno vitamina i minerala. Važno je, ipak, reći da je upotrebljivost vrijednih sastojaka iz prirodnih izvora neusporedivo veća od postotka iskoristivosti vitamina i minerala u vidu suplemenata. Dakle, vitaminski suplementi ne mogu biti potpuna zamjena za prirodne namirnice, već njihova dopuna u specifičnim zdravstvenim situacijama.

Što jesti da bi se zaštitili?

Poznato je da u zimskim mjesecima za jačanje imuniteta treba jesti kiseli kupus. On pored vitamina C sadrži i indole, za koje je dokazano da imaju antikancerogeno djelovanje. Također, svakodnevno uzimanje jogurta jača imunološki sistem i sprečava pojavu bolesti. Posebno su dobri jogurti sa živim kulturama probiotiskih bakterija koje naseljavaju crijeva. Bijeli luk sadrži antioksidanse, antibakterijske i antivirusne komponente. Koristan je kod različitih vrsta infekcija, jer pomaže imunom sistemu da nadvlada napadače. Pored paprike, koja je jedan od najboljih izvora vitamina C, preporučuju se i pšenične klice. Bogate su cinkom, antioksidansima i B vitaminima kao i ostalim bitnim vitaminima i mineralima.

Par savjeta kako da se oduprete infekcijama

U hladnim zimskim danima manje se krećemo, više boravimo u zatvorenom, što su idealni uvjeti za viruse. Kako se zaštititi od njih?

Naspavajte se, jer je odmor zaista neophodan. Odrasloj osobi je potrebno 7-9 sati kvalitetnog sna. Ovo je osnovni preduvjet za zdravlje organizma u cjelini.

Redovno perite ruke i čuvajte osobnu higijenu. Dobro ih istrljajte sapunom i isperite vodom, a zatim ih osušite suhim ručnikom. Naime, virusi i bakterije se lakše prenose vlažnim rukama.

Izbjegavajte mjesta gdje ima puno ljudi.

Izbjegavajte alkohol. Konzumacija većih količina alkohola uništava sposobnost vašeg organizma da se odupire oboljenjima.

Jedite ribu i namirnice bogate cinkom. Različite vrste riba sadrže različite masne kiseline koje osnažuju imunitet i bore se protiv prehlade i gripe.

Vježbajte svaki dan. Redovna fizička aktivnost poboljšat će vaš imunitet.

Uzimajte vitamine.

Svaki dan provjetrite prostor u kojem boravite. U prostorijama gdje boravite dovoljno je nekoliko puta dnevno, na pet minuta otvoriti prozore ili vrata da se zrak izmijeni i ovlaži.

Čaj pijte s medom. Obavezno dodajte prirodni domaći med u čaj, umjesto šećera.

Jedite đumbir. Pomaže kod prevencije gripe i prehlade.