Uloga orašastih plodova u prehrani

Zbog svog specifičnog okusa orasi, bademi, lješnjaci, kesten, kikiriki, pistacije, omiljeni su sastojak u kuhinjama diljem svijeta.

Osim zbog okusa, orašasti plodovi su jako cijenjeni i zbog svojih nutritivnih osobina i ljekovitosti.

Njihovo redovito konzumiranje treba biti neizostavan dio u prehrani čovjeka. Orašasto voće jako je korisno za zdravlje čovjeka, pomaže ljudskom organizmu u borbi protiv mnogih oboljenja, a najbolje rezultate daje kada se koristi preventivno.

Orah – za dobar vid, za jako srce, kosti i mišiće

Čak 95% tvari u orasima korisne su za ljudski organizam. Orasi osiguravaju dovoljnu količinu gotovo svih vitamina – A, C, K, E i B. Jako su bogati i mineralima, prije svih kalijem, magnezijem, kalcijem i željezom. Pored toga, visoka koncentracija aminokiselina čini ih korisnim za formiranje mišićnog sustava, za zdravlje kostiju, srca, kože i kose. U 100 grama plodova oraha može se nalaziti 10 do 20 gr bjelančevina, 30 do 77 gr masti i 5 do 15 gr ugljikohidrata, što je znano više u odnosu na voće i povrće. Da bi njegova blagotvorna svojstva bila djelotvorna potrebno je svakoga dana jesti po jednu šaku oraha, ali se ne preporuča konzumiranje veće količine.

Lješnjaci – zaštitnici srca i krvotoka

Zbog svojih hranjivih i ljekovitih svojstava, lješnjak spada u skupinu namirnica s velikom snagom liječenja. U narodnoj medicini koristi se za opće jačanje organizma. Lješnjaci reguliraju metabolizam i imaju preventivno djelovanje kada su u pitanju srčana i oboljenja krvnih žila. Sadrže oko 80% masti, 22% bjelančevina, 4% ugljikohidrata, a bogati su i dušikom, mineralima, vitaminima B1, B2 i C, flavonoidima, željezom i aminokiselinama.

Lješnjaci se široko primjenjuju u kozmetici, jer imaju antibakterijsko, antiseptičko i dezinfekcijsko djelovanje. Osim plodova, ljekoviti su i lišće i kora lješnjaka. Lišće sadrži dosta vitamina C i karotena, dok je u kori dosta eteričnih ulja.

Pistacije – jačaju kosti i zube, liječe malokrvnost, podižu energiju i spuštaju visok tlak

Osim što su vrlo ukusne, pistacije su odličan izvor biljnih vlakana, bjelančevina, vitamina i minerala. Sadrže i sve aminokiseline, izuzev triptofana, zbog čega nutricionisti savjetuju njihovo konzumiranje u kombinaciji sa sjemenkama lana, bundeve ili suncokreta, sa sojom ili indijskim orahom.

Od minerala naročito su bogati kalcijem i željezom, što ih čini korisnim za zdravlje zuba i kostiju, kao i za liječenje anemije nastale uslijed nedostatka željeza. Od ostalih minerala u pistacijama ima dosta kalija, učinkovitog u borbi protiv povišenog krvnog tlaka. Treba istaknuti da osobe koje imaju probleme s visokim krvnim tlakom trebaju konzumirati isključivo neposoljene plodove.

Pistacije odlikuje i velika kaloričnost – čak 557 kcal u 100 gr. Suvremena medicina ih  preporučuje u borbi protiv iscrpljenosti, tuberkuloze i slabokrvnosti.

Badem -saveznik endokrinog i živčanog sustava

Plodovi badema imaju široku primjenu u kozmetici. Međutim, tvari kojima ovi plodovi obiluju vrlo su korisne i za zdravlje. Nezasićene masti zastupljene u bademima utječu na smanjenje razine lošeg kolesterola i snižavaju krvni tlak. Da bi imali takvo djelovanje, dovoljno je jesti po svega dva badema dnevno. Obzirom da stvaraju osjećaj sitosti i da se njihove masti ne apsorbiraju u organizmu, smatraju se odličnom namirnicom za korištenje u raznim dijetama.

Pored toga, bademi obiluju kalcijem i magnezijem, mineralima koji su jako bitni za zdravlje kostiju, pa daju odlične rezultate u prevenciji osteoporoze. Zbog visokog sadržaja fosfora i visoke energetske vrijednosti, oni pogoduju zdravlju živčanog sustava i korisni su za ljude koji su izloženi velikim intelektualnim naporima.

Divlji kesten – liječi proširene vene i hemoroide, pročišćava bubrege i krv

Iako nije jestiv jer je previše gorak, divlji kesten je vrlo ljekovit. U farmaceutskoj industriji već dugo se koristi za spravljanje preparata protiv venoznih bolesti – proširenih vena, hemoroida i tromboflebitisa. Ovakva ljekovita svojstva divlji kesten duguje prisustvu escina, tvari koja jača zidove kapilara i vena, štiti ih od upalnih procesa i djeluje diuretički.

Kesten ima visok sadržaj kalija i fosfora, a u manjoj količini u njemu su prisutni i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar i mangan. Obzirom da je bogat kalijem, a da u njemu gotovo uopće nema natrija, preporučuje se u dijeti osoba s oboljelim bubrezima i krvnim žilama.

Kikiriki – smiruje nerve, pospješuje rad žlijezda, smanjuje kolesterol

Iako ga mnogi ne svrstavaju u orašasto voće, jezgro kikirikija, poput svih drugih orašastih plodova, sadrži veliki postotak masnoće oko 60%, što ga čini jako kaloričnim (600 kcal na 100 gr). Čak oko 80% tih masnoća čine nezasićene masne kiseline, jako blagotvorne za čovjekovo zdravlje, jer snižavaju razinu kolesterola u krvi. Zbog visokog sadržaja bjelančevina, oko 40%, kikiriki stvara osjećaj sitosti, pa je odličan i za uporabu u raznim dijetama.

On sadrži obilje vitamina B skupine, koji imaju umirujuće djelovanje na živčani sustav, a kosu čine sjajnom. U plodovima kikirikija su koncentrirane i značajne količine vitamina E, koji stimulira funkciju spolnih žlijezda.

Kikiriki se u prehrani može koristiti u sirovom stanju, ali je ne samo ukusniji, već i korisniji ako se ispeče. Nije potrebno jesti ga u većim količinama. Odličan je kao dodatak salatama od voća i povrća, za spravljanje umaka, kaša i raznih poslastica.