Upoznajte malo bolje šljivu – Kažu da je šljiva superhrana

Jeste li znali da je šljiva biljka iz porodice ruža? Iako je, na ovim prostorima svi svojatamo, šljiva je voćka porijeklom iz Kine, Amerike i Europe, kao i s Kavkaza.

U sjevernu Europu prenijeli su je Rimljani. Drvo šljive naraste pet do sedam metara u visinu a na njima se, u vrijeme cvatnje javljaju mnogobrojni cvjetići bijelo zelenkaste boje.

Plodovi šljive mogu biti tamnoplavi, ljubičasti, zeleni ili žuti. Dužina plodova varira od tri do šest centimetara, kao i oblik, pa imamo plodove duguljaste ili okrugle.

Plodovi šljive imaju slatko meso, s pljosnatom košticom u sredini. Danas je poznato negdje oko dvjesto vrsta šljiva i dijele se u ove glavne kategorije, europska, japanska, demson i mirabel šeri šljiva. Nekada šljivu možemo pronaći i kao divlju voćku, a danas imamo i hibrid šljive i kajsije, nazvan plamkot ili plaot.

Šljiva je jako korisna voćka, osvježavajuća i jako blagotvorna za naš organizam. Jako je dobra u slučaju probavnih smetnji, kada se najviše i koristi kao prirodni lijek.

Šljive mogu da se jedu svježe, ili u obliku pekmeza i sličnih namaza. Također, imamo i sok od šljive, a jako puno se koriste i u suhom obliku, poznate suhe šljive. Bez obzira na oblik, one stimuliraju rad crijeva, zahvaljujući supstanci koju sadrže u ljusci, odnosno kožici ploda. Stoga, ako ne patite od probavnih smetnji, i ne želite laksativni efekt šljive, slobodno ogulite plod i jedite ga takvog, bez kožice.

Pored spomenutih blagotvornih djelovanja na našu probavu, šljiva je dobra i za osobe s oboljelim bubrezima i jetrom, te sa osobama koje imaju problema s gihtom i reumatizmom.

U šljivama ima mnogo ugljikohidrata, čak 11.41 gram u 100 grama svježih plodova. U suhim šljivama ima čak 53.2 grama ugljikohidrata na 100 grama šljive. Ipak, trebate znati da šljive ne sadrže puno kalorija pa su dobra namirnica u slučaju dijete i plana mršavljenja. Šljive su odličan izvor provitamina A. Ovog provitamina ima 210 mikrograma u plavim, 180 u ringlovima i 670 u suhim šljivama, na 100 grama šljive. U plavim šljivama ima i nešto vitamina E, vitamina grupe B, folne kiseline i biotina, dok vitamina C ima 5.4 miligrama, a u ringlovima 5.7 miligrama.

Šljive su bogate kalijem, ima ga 221 mg% u plavim, 243 u ringlovima i 824 u suhim šljivama. Tu je i kalcij 41 mg%, fosfor 73 mg%, magnezij 27 mg%.

Željeza ima više u ringlovima nego u ‘običnim’ šljivama. Plave šljive sadrže i cink u količini 0.07 miligrama, jod 1 mikrogram, fluor 1.8, krom 2 mikrograma, i nešto bakra.

Za šljive je poznato da obiluju biljnim vlaknima. Ima ih više od četiri grama u 100 grama šljiva. U stara vremena šljive su ostavljane da se suše na drvetu, a danas se to čini ubrzanim tehnološkim postupkom, u specijalnim tunelima s toplim zrakom. Ako pak želite i sami da ih osušite, to možete učiniti i u rerni.

Ako želite naučiti kako da sami sušite šljive, slijedite ove kratke upute

Prvo pripremite jako vrući rastvor od vode i sode bikarbone. Na jednu litru vode, ide jedna jušna žlica sode bikarbone. Stavite šljive u jako vrući rastvor vode i sode bikarbone, te ih pustite tako da odstoje tek 5 do 10 sekundi pa ih ponovo operite pod mlazom čiste vode.

Šljive poredajte u metalnu posudu i stavite ih u zagrijanu rernu na 40-45 stupnjeva, i pustite tako da se suše 3 do 4 sata. Izvadite iz rerne i ostavite da stoje 4 do 5 sati.

Nakon toga ide ponovno sušenje. Ovoga puta sušenje se nastavlja na 55-60 stupnjeva i traje 4 do 5 sati. Opet šljive ostavite izvan rerne na 4-5 sati da stoje.

U završetku šljive sušiti u rerni 10 do 12 sati na temperaturi 70-80 stupnjeva do potpunog isušivanja.

Šljive možete sušiti i sa košticama, ali je tada vrijeme sušenja duže. Suhe šljive treba da budu meke, ali elastične.

Zbog čega su šljive tako dobre?

Trebamo znati da su šljive jedna od najboljih niskokaloričnih voćku, sa veoma malim glikemijskim indeksom. To znači da usprkos svom slatkom ukusu, šljive neće izazvati divljanje razine šećera u vašoj krvi.

Šljive sadrže, kako smo već spomenuli, znatnu količinu vitamina C, koji je dobar za naš organizam jer poboljšava apsorpciju željeza, zbog čega imamo više energije.

Tu su još mnoge pozitivne karakteristike ove voćke, koje ćemo spomenuti u budućim postovima.

Odgovori