Važnost ugljikohidrata – Koja im je uloga u našem tijelu, i kako djeluju na zdravlje čovjeka?

Ugljikohidrati su glavni snabdjevači našeg organizma energijom. Tijekom probave, škrob i šećeri, glavne vrste ugljikohidrata, razbijaju se u glukozu, poznatiju kao krvni šećer. Saznajte koja je uloga ugljikohidrata u našem organizmu.

Pročitajte malo na temu ugljikohidrata. Zbog čega su potrebni našem organizmu i kako ih je najbolje unositi? Odaberite prave namirnice za sebe…

Ovaj krvni šećer osigurava neophodnu energiju mozgu i centralnom živčanom sustavu. Ako jedete previše ugljikohidrata, više nego što može da bude pretvoreno u glukozu i u glikogen, rezultat je, kao što svi znamo, masnoća.

Kad je organizmu potrebno više goriva, masnoća ponovo prelazi u glukozu i tada gubite težinu.

Ugljikohidrati su za zdravlje važni koliko i ostali hranjivi sastojci a jedan gram ugljikohidrata ima četiri kalorije, baš kao i jedan gram proteina.

Mada zvanične procjene njihovih dnevnih potreba nema, savjetuje se svakodnevni minimum od 50 grama, kako bi se izbjegla ketoza, kiselo stanje krvi koje može da nastane u slučajevima kada se za stvaranje energije koriste prethodno nastale rezerve masti iz organizma.

Sada malo više detalja o ugljikohidratima i podjeli ugljikohidrata

Monosaharidi su najjednostavniji oblik ugljikohidrata.

Glukoza je najzastupljeniji ugljikohidrat u ljudskom tijelu. Svi složeniji ugljikohidrati se u organizmu razgrađuju na glukozu prije nego uđu u krvotok.

Fruktoza je ugljikohidrat koji se nalazi u voću, medu i ponekad u povrću. Ima najslađi okus od svih ugljikohidrata. Zbog svoje slatkoće, fruktoza je najčešće korišteno sladilo u industrijskoj preradi hrane.

Galaktoza je ugljikohidrat koji se nalazi u sastavu laktoze, odnosno mliječnog šećera.

Disaharidi su ugljikohidrati koji su izgrađeni od dva monosaharida. Disaharidi i monosaharidi se još nazivaju i šećeri tako da kada govorimo o šećerima mislimo na monosaharide i disaharide. Kada govorimo o ugljikohidratima mislimo na širu skupinu u koju spadaju još i oligosaharidi te polisaharidi.

Saharoza, obični kuhinjski šećer je najzastupljeniji šećer u ljudskoj prehrani. Nalazimo ga u bijelim ili smeđim kristalima pa policama svih trgovina. Saharoza se dobiva iz šećerne trstike. Sačinjena je od osnovnih elemenata glukoze i fruktoze.

Vlada mišljenje da je smeđi šećer zdraviji od bijelog no nije uvijek tako. Proizvođači šećera, prepoznavši potražnju za nerafiniranim šećerom koji je smeđe boje, ponekad dodaju umjetnu smeđu boju u bijeli šećer da bi zavarali kupce. Takav šećer nije nerafiniran nego još više rafiniran od običnog bijelog šećera.

Laktoza je mliječni šećer, a stvara se u mliječnoj žlijezdi kod sisavaca i igra važnu ulogu u prehrani dojenčadi. Laktoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i galaktozu. Za razgradnju je potreban enzim Laktaza. Taj enzim je u organizmu najprisutniji kod dojenčadi. Sa starenjem se proizvodnja enzima smanjuje jer se u tijelo više ne unosi mlijeko. To ne vrijedi za ljude, ljudi proizvode taj enzim cijeli život i zato je mlijeko toliko popularno u našoj prehrani. No, to s doživotnim enzimima ne vrijedi za sve etničke grupe i sve ljude. Mnoge osobe ne mogu razgraditi laktozu i imaju želučanih problema ako konzumiraju mlijeko. Takve osobe trebaju izbjegavati mlijeko.

Oligosaharidi su ugljikohidrati s tri do deset molekula. Ugljikohidrati s više od 10 molekula su polisaharidom. U nastavku ćemo zbog jednostavnosti izostaviti oligosaharide te govoriti samo o polisaharidima.

Škrob je najzastupljeniji polisaharid u prehrani. Škrob nalazimo u riži, pšenici, krumpiru, mahunarkama te leći. Ima ga i u nezrelim bananama i jabukama.

Celuloza je polisaharid koji se nalazi u staničnim stjenkama.

Pektin je polisaharid koji se nalazi u voću i stabljikama, a važan je za stvaranje gela.

Glikogen jedini polisaharid životinjskog podrijetla, nalazi se u jetrima i mišićima životinja.

Odgovori