Naučili smo da je maslac ipak zdraviji od margarina, da smrznuto povrće nije loš izbor, da se zbog hladnoće ne moramo obavezno prehladiti i da sunčanje može biti i korisno. Što još sad bolje razumijemo?
Mitovi u koje vjerujemo, pa da vidimo što nauka kaže na tu temu.
Kažu nam da pijemo osam čaša vode na dan, inače samo štetimo našem zdravlju. Isto tako, mnogi nam govore kako se od stresa i neprestane brige brzo dobiju sijede vlasi. Ako čitamo pod slabim svjetlom, vid će nam oslabiti, a jaja ne valja jesti zbog kolesterola.
Često se i sami stručnjaci ne slažu međusobno, odnosno zagovaraju suprotstavljene teorije, zbog čega nam je posebno teško prihvatiti neku pravu istinu.
Ipak, neke stvari se nameću same po sebi, logičnim razmišljanjem, pa sami odaberite istinu za sebe.
Što je istina a što ne, pročitajte u nastavku teksta.
Nadamo se da ćemo uspjeti objasniti pojedine teorije, i otkriti vam pravu istinu.
Osam čaša vode dnevno? Još 1945. američki Food and Nutrition Board preporučio je ljudima da piju osam čaša tečnosti dnevno. Vrlo brzo je većina ljudi načula da bi trebalo piti osam čaša vode dnevno. A zapravo: Voda je odlična, ali umjesto nje možete piti i voćni sok, čaj, mlijeko, pojesti voće i povrće – sve to osigurava dovoljne količine tečnosti u našem organizmu, lako zbog kofeina gubimo tečnost, čak i kava smanjuje žeđ.
Od stresa ćemo posjediti? Velik broj ljudi smatra da je sijeda kosa posljedica stresa. A zapravo: Previše stresa postaraće nas iznutra i izvana . Stres povećava broj slobodnih radikala koji napadaju stanice i povećava izlučivanje hormona stresa. Pa ipak, za sad ne postoje dokazi da će stres izazvati sijede dlake.
Čitanje pod slabom rasvjetom oštećuje oči? Majke širom svijeta ponavljaju refren: “Čitanje pod slabim svjetlom uništava vid.” A zapravo: Čitanje pod prigušenom rasvjetom rezultira zamorom, žmirkanjem i mogućom glavoboljom. Ali od toga neće ostati nikakve trajne posljedice, osim možda bora oko očiju. Umorne oči mogu postati suhe i bolne, a i vid može biti zamućeniji, ali prospavana noć će vas oporaviti.
Jaja su opasna zbog kolesterola? Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća naučnici su dovodili kolesterol u krvi u vezu sa srčanim bolestima – a jaja ( bogata kolesterolom) su zabranjivali. A zapravo: Nove studije pokazuju da zasićene masti i prerađene biljne transmasti štetnije djeluju na razinu kolesterola i rizik od pojave srčanih bolesti nego jaja. Jedno jaje, naime, sadrži 213 miligrama kolesterola, a ljekari preporučuju najviše 300 miligrama dnevno. Danas zato dopuštaju jedno jaje dnevno. Jaje sadrži i proteine, vitamine A i D, jeftina su i jednostavna za pripremu pa su zato vrlo dobra namirnica.
