Ospice (morbili) – uzroci, simptomi i liječenje

Ospice su  virusna bolest koja je veoma zarazna, a karakteriziraju se povišenom temperaturom, kašljem i osipom koji se širi.

Advertisement

Ospice su još poznate i kao male boginje, morbili ili desetodnevne ospice. Najčešće se ova bolest pojavljuje u zimu ili proljeće. Iako su većinom tipične dječje bolesti, od njih mogu oboljeti i druge dobne skupine. Izvor zaraze ospica je isključivo bolestan čovjek.

Rizične skupine

Ospice su uzrokovane virusom, odnosno infekcija se širi kapljicama iz nosa, usta ili grla osobe koja je zaražena. Razdoblje inkubacije je obično 7 do 14 dana prije pojave simptoma. Nakon cijepljenja, odnosno nakon aktivne infekcije, stvara se imunitet. Pasivni imunitet se stvara kod djeteta čija je majka imuna i traje tijekom većeg dijela prve godine djetetovog života. Djeca majki koje su cijepljene ili su preboljele bolest u pravilu ne obolijevaju prvih šest mjeseci života, jer su još zaštićena majčinim protutijelima koja se prenose preko posteljice ili dojenjem. Prije cijepljenja ospice su bile vrlo česta bolest u djetinjstvu. Čak 90% stanovništva bilo je zaraženo do dobi od 20 godina, odnosno bilo je normalno da se gotovo svaka osoba u djetinjstvu zarazi ospicama. Broj slučajeva ospica nakon cijepljenja je znatno tako da su ospice danas rijetka bolest i javljaju se samo povremeno. Osobito ugrožene osobe su dojenčad u vrijeme kad se smanjuje broj antitijela dobivenih od majke, te osobe koje nisu cijepljenje. Osjetljive su također i mlade odrasle osobe koje nisu primile drugo cjepivo protiv ospica.

Nakon uvođenja cijepljenja broj oboljelih među djecom se znatno smanjio, ali je zato porastao broj oboljelih u kasnijoj mladenačkoj i odrasloj dobi kada posljedice bolesti mogu biti pogubnije.

2015. godine došlo je do svjetske epidemije od koje je umrlo preko 100 000 ljudi. U Hrvatskoj je ospicama bilo zaraženo oko 300 osoba. Epidemija ospica najčešće se javlja u populacijama u kojima je cijepljenje uobičajeno. U budućnosti možemo očekivati još sličnih epidemija jer nitko neće biti prirodno imun na ovu bolest. Jedini spas od zaraze ospica prethodno cijepljenih je stalna revakcinacija.

Virus ospica – kako se prenosi

Uzročnik bolesti je virus ospica iz porodice paramiksovirusa. Taj se virus prenosi kapljicama sline, te se širi u okolinu tijekom govora, kašlja ili kihanja. Virus može biti aktivan u zraku odnosno na zaraženoj površini i do dva sata nakon izlaganja virusu. Zaražena osoba može ga prenijeti  četiri dana prije izbijanja osipa i još četiri dana nakon pojave osipa.

Tijek bolesti – 4 perioda bolesti

Prvi period traje od 7 do 15 dana od dana zaraze. Taj period još zovemo i period inkubacije. Tada još nema nikakvih vidljivih simptoma bolesti.

U drugom periodu pojavljuju se prvi simptomi, a to su:

  • povišena tjelesna temperatura (koja može doseći i 40°C)
  • bolovi u mišićima
  • suhi kašalj
  • osjetljivost na svijetlo ili fotofobija
  • upala očne spojnice, odnosno konjunktivitis
  • iscjedak iz nosa
  • bol u grlu (faringitis)
  • Koplikove pjege u ustima

Nakon pojave prvih simptoma bolesti, nakon nekoliko dana na sluznici usne šupljine javljaju se Koplikove pjege, koje su specifične za ospice. Te točkice nalikuju sitnim zrncima bijelog pijeska okružene crvenom areolom. Najbolje se vide na sluznici nasuprot donjim kutnjacima te se obično pojavljuju i nestaju u jednom danu. Dan ili dva nakon što su se te pjege pojavile, na koži se pojavljuje specifičan osip koji počinje na čelu i ispod uha te na vratu. Osip je pjegast i sitnocrven, te se proširi po tijelu u roku od 24 do 48 sati. Osip je na početku pjegast, a kasnije postaje poput malih crvenih kvržica, koje mogu i krvariti, uz lagani svrbež. Obično se osip pojavljuje 3 do 5 dana nakon pojave prvih simptoma. To je takozvana treća faza. Težina bolesti povezana je s proširenošću osipa odnosno ako je osip jači teži je tijek bolesti.

Advertisement

Ostali simptomi kao što su kašalj i umor nestaju obično nakon nekoliko dana, temperatura se smanjuje, a ospice blijede. Kašalj ponekad zna potrajati i malo duže.

U četvrtoj fazi ospice nestaju redom kojim su nastajale. Za njima ostaju bakreno-smeđa mrlje na koži koje se ljušte.

Djeca koja obole od ospica često su plačljiva, neraspoložena i bezvoljna. Imunitet ima nakon ospica oslabi pa dijete može lako oboljeti od drugih bolesti.

U slučaju težih oblika bolesti mogu se pojaviti petehije i ekhimoze. Imunokompromitirani bolesnici (HIV, tumor, hepatitis C ili B) ne moraju imati osip nego se kod njih može pojaviti teška gigantocelularna upala pluća koja brzo napreduje.

Moguće komplikacije povezane s ospicama:

  • upala srednjeg uha
  • gubitak sluha
  • upala pluća
  • subakutni sklerozni panencefalitis
  • postinfektivni encefalitis

Bakterijska infekcija može izazvati upalu srednjeg uha,upalu plića ili bronhitis. Kod male djece je veća opasnost od upale pluća, a kod odraslih od encefalitisa. Encefalitis se pojavljuje kod otprilike 1osobe na 2500 oboljelih od ospica, te je pojava encefalitisa veoma opasna  jer može doći do komplikacija pa čak i smrtnog ishoda.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis je smrtonosna bolest s oštećenjem mozga. Može se javiti mjesecima ili godinama nakon preboljenih ospica. Kod ove bolesti dolazi do mentalnog propadanja, pojavljuju se mioklonički grčevi i konvulzije.

Druge bolesti s osipom

Diferencijalna dijagnoza ospica uključuje rubeolu, šarlah, serumsku bolest, mononukleozu ,dječju rozeolu,  osip nakon primjene nekih lijekova,  eritem te bolesti uzrokovane echovirusima ili coxsackievirusima.

Kako liječiti ospice

Ne postoji specifično liječenje ospica. Kako bi olakšali simptome preporuča se što više odmora u zamračenoj sobi, dobro je zrak održavati vlažnim te po potrebi možemo uzeti paracetamol kako bi snizili temperaturu i smanjili bol u mišićima. Bolesnik bi trebao piti što više tekućine (mlaki čaj ili juha).

Bolesniku se mogu dati aerosol i sirupi kako bi ublažili kašalj. Ako se uz osip javlja i svrbež, moguća je primjena antihistaminika ili tekućeg pudera. Iscjedak iz oka čisti se toplom vodom ili fiziološkom otopinom.

Djeci koja su oboljela od ospica ne smiju uzimati aspirin jer on može dovesti do ozbiljne komplikacije, a to je Reyov sindroma. Kako bi snizili temperaturu možemo dati lijekove na bazi ibuprofena. Ako se pojavi bol u uhu, jaki grčevi ili se simptomi ne povlače nakon tjedan dana obavezno se obratite liječniku.

Prevencija ospica

Cijepljenje protiv ospica je obavezno za svu djecu. Prvo se cjepivo dobiva  u dobi od 15 mjeseci i to cjepivo MO-PA-RU (morbili, parotitis – zaušnjaci, rubeola) koje sprečava zarazu.  Drugo MO-PA-RU cjepivo dobiva se u prvom razredu osnovne škole.

Cijepljenje nije moguće u slučaju zloćudne bolesti kao što su leukemija, limfom, imunodeficijencije (HIV, umor, hepatitis) i liječenja imunosupresivnim lijekovima( kortikosteroidi, radioterapija, alkilirajući lijekovi i antimetaboliti).

Cijepljenje se također ne smije provoditi kod trudnica, u aktivnoj neliječenoj tuberkulozi i za vrijeme primjene preparata koji sadrže protutijela kao što su puna krv, plazma ili bilo koja vrsta imunoglobulina.

Cijepljenje nakon kontakta sa zaraženom osobom

Neimune starije osobe mogu primiti cjepivo unutar tri dana od kontakta s oboljelim te se na taj način zaštiti od bolesti. U Hrvatskoj se koristi cjepivo PRIORIX.

Kada se treba obratiti liječniku?

Ako se pojavi bol u uhu, jaki grčevi odnosno konvulzije, produktivni kašalj ili se simptomi ne povlače nakon tjedan dana obavezno se obratite liječniku.

Ospice se moraju dijagnosticirati kod liječnika kako bi se evidentirala bolest i postavila pravilna dijagnoza. Liječnik će vam vjerojatno preporučiti lijekove za skidanje temperature, sredstvo protiv bolova i kućnu njegu. Simptomi koji zahtijevaju hitnu intervenciju liječnika su grčevi i generalizirano krvarenje (rijetko).

Advertisement