Speltino (pirovo) brašno, te recept za kruh i sok od spelte

Iako je danas u većoj mjeri zaboravljeno, brašno od spelte je izuzetno zdravo i korisno za ljudski organizam. To je sasvim dovoljan razlog da se osvrnemo na tu temu, i spomenemo speltino brašno, napišemo par recepata i ukažemo na dobrobiti ove prirodne namirnice.

Advertisement

Mnoge su zdravstvene prednosti konzumiranja ove žitarice, a među njima možemo istaknuti da spelta ubrzava metabolizam, regulira lučenja spolnih hormona, pomaže da ojačamo kosti, pojačamo imunitet i snizimo povišenu razinu šećera u krvi.

Zanima vas što je spelta? Evo par rečenica na tu temu

Dakle, spelta je stara žitarica koja se uzgaja u mnogim kulturama svijeta. Tijekom 19. stoljeća popularnost ove žitarice je znatno opala, ali je u novije vrijeme sve popularnija jer spada u red jako zdravih žitarica. Spelta (lat. Triticum spelta) je žitarica jako slična pšenici. Speltu zovemo i krupnik. Spelta, odnosno krupnik je mnogo starija žitarica od pšenice, a danas se uzgaja bez primjene pesticida ili nekih genetskih modifikacija.

Postoje pisani tragovi koji nam govore da je speltino brašno korišteno još 5000 godina p.n.e., kada se ova žitarica uzgajala na području jugozapadne Azije. Tada se od speltinog brašna pravio kruh, pa je praktično ova biljka smatrana osnovnom životnom namirnicom. Postupno se proširila cijelim svijetom, a danas je najviše ima u Sjevernoj Americi.

Kod nas speltu sijemo tek ponegdje, što je greška, jer su je naši preci koristili u ishrani kad god su se osjećali iscrpljeno i slabo. Kada je u pitanju uzgoj spelte, ova žitarica je izuzetno otporna na bolesti koje obično pogađaju i štete pšenici. Pored toga, ne smeta joj ni nešto oštrija i hladnija klima, zbog čega se često uzgaja na sjeveru Europe, posebno u Njemačkoj.

U jednom je trenutku pšenica ipak potisnula speltu. Primarni razlog tome je što je pšenica bila jeftinija i daleko lakša za obradu. Zbog toga je praktično postala primarna kada je ishrana ljudi u pitanju. Danas, kada smo spoznali činjenice o glutenu, spelta ima svoju šansu da se dokaže i postane primarna namirnica u svijetu.

„Gluten je protein koji se teško probavlja, zbog čega se taloži u ljudskim crijevima stvarajući velike zdravstvene probleme. Unatoč činjenici da i spelta sadrži gluten, on je zastupljen u manjim količinama, i u pitanju je drugačija vrsta – koja se lakše razgrađuje u vodi. To je razlog zbog kojeg sve veći broj ljudi prihvaća speltu kao zamjenu za pšenicu.

S obzirom da su po strukturi slične, i spelta i pšenica imaju slične nutritivne vrijednosti. To znači da i pšenica, i spelta sadrže gluten i nisu pogodne za bezglutensku dijetu.

Na žalost nekih, i spelta ima gluten, ali je važno spomenuti da ga sadrži u znatno manjoj mjeri nego pšenica. To je možda i glavni razlog što mnogi daju prednost spelti u odnosu na pšenicu – jer ona ne remeti probavu, posebno kod osoba osjetljivih na gluten. Pšenica naime sadrži mnogo veće količine glutena nego spelta, zbog čega je osobe osjetljive na gluten izbjegavaju, što nije slučaj sa speltom. Ukoliko nemate velikih problema sa probavom i niste jako osjetljivi na gluten, spelta može biti zamjena za pšenicu u pripremi ili nabavci peciva, ili svakodnevnih obroka.

Prednosti spelte u odnosu na pšenicu

Speltu smatramo zdravijim izborom od pšenice, a jedan od razloga za to je što spelta nutrijente koncentrira u zrnu, i neće se izgubiti tijekom mljevenja zrnja za dobivanje brašna. Kada meljemo pšenicu, mnogi se nutrijenti izgube. Drugi značajan razlog zbog kojeg mnogi preferiraju speltu je to što se spelta znatno lakše probavi.

Naime, spelta u sebi ima velike količine topivih vlakana. Ta vlakna pomažu u funkcioniranju probavnog trakta i poboljšavaju probavu glutena. Druga pogodna stvar je što spelta ima manje kalorija po određenoj težini nego pšenica.

Ova žitarica svoje porijeklo vuče iz drevne Mezopotamije, odakle se proširila na cijeli svijet. Danas je svugdje prisutna, no u manjoj mjeri na žalost. Poznata je i pod imenima krupnik ili krupnica. Kako smo već spomenuli, iako je slična pšenici, zapravo je spelta daleko korisnija, zdravija i ljekovitija.

Visok udio topivih vlakana u spelti olakšat će probavu hrane, što će umanjiti pojavu nadutosti, čestu pojavu vjetrova, te pojavu opstipacije. Redovnim konzumiranjem ove žitarice pokrenut ćete vaša crijeva, ubrzati apsorpciju hranljivih tvari i potaknut ćete redovno pražnjenje crijeva. Zanimljivo je spomenuti da brašno od spelte ima značajnu ulogu u prevenciji i liječenju čira na želucu, što je još jedan veliki plus za ovu žitaricu.

Pored svega što smo spomenuli, valja napisati da brašno od spelte može smanjiti povišeni kolesterol. To je još jedna u nizu prednosti ove žitarice. Spelta, odnosno krupnik pomaže u smanjivanju kolesterola, točnije rečeno brašno od spelte apsorbira kolesterol iz hrane što dovodi do eliminiranja LDL-a iz organizma. Na ovaj se način održava prirodna ravnoteža masnih kiselina u tijelu.

Brašno od spelte može potaknuti cirkulaciju. Visoke razine željeza i bakra u spelti pomažu cirkulaciji u tijelu. Ova dva elementa igraju ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, što će organima u tijelu osigurati dostatne količine kisika, pa tako i energije, te ubrzati metabolizam.

Speltino brašno regulira razinu određenih hormona. Niacin je još jedan važan spoj kojeg imamo u speltinom brašnu. Naime, niacin igra važnu ulogu kada je u pitanju pravilan rad nadbubrežne žlijezde. Također, važan je za lučenje spolnih hormona.

Zahvaljujući visokim količinama bakra, spelta uredno stimulira obrambeni mehanizam našeg tijela. Ako u tijelu imamo dovoljne količine bakra, te drugih elemenata, naše tijelo je zaštićeno od raznih oboljenja i bolesnih stanja. Tu prvenstveno mislimo na prehladu, gripu, a postoje neki dokazi da će spelta dobro doći i protiv stresa i anksioznosti.

Važno je još jednom spomenuti da je spelta rijetka namirnica koja u sebi ima kompleks B vitamina.

Speltino brašno će sačuvati zdravlje kostiju. Žitarica krupnik obiluje nizom minerala, koji su svi redom korisni za zdravlje kostiju. Među mineralima vrijedi istaknuti cink, magnezij, bakar, fosfor, kao i selen kojeg u prirodi jako teško možemo pronaći. Ova kombinacija doprinosi razvoju koštanog tkiva i održava njegovu snagu.

Brašno od spelte će pomoći rastu mišićne mase, te će ojačati mišiće. Fosfor, u kombinaciji sa impresivnom količinom proteina kojom ova žitarica obiluje, igra važnu ulogu u kontekstu rasta i razvoja mišićnog tkiva. Pored toga, dobro je konzumirati prirodni kruh od spelte, jer u njemu imate sve potrebno za zdravlje krvnih žila, tetiva i zglobova. Fosfor će opskrbiti organizam neophodnim proteinima, te će regenerirati tkiva i ojačati mišiće. Jako je važan za ishranu sportaša i rekreativaca koji će na ovaj način potpuno prirodno unositi sve potrebne aminokiseline.

Brašno od spelte je dobro za osobe koje pate od dijabetesa. Jednostavni šećeri i ugljikohidrati su najveća opasnost za dijabetičare. Upravo visoki sadržaj vlakana, koje spelta sadrži, može pomoći reguliranju apsorpcije šećera i ugljikohidrata u tijelu. Posebno valja naglasiti da spelta ima nizak glikemijski indeks, pa će brašno od spelte sporije oslobađati glukozu iz hrane, a pri tom će regulirati lučenje inzulina.

Kada smo naučili toliko toga o spelti i speltinom brašnu, vrijedi sada spomenuti neke recepte, da sami sebi pripremite ukusne i zdrave obroke od spelte.

Naučite pripremiti kruh od spelte bez korištenja kvasca

Prije nego napišemo recept, spomenut ćemo da je ovaj prirodni kruh jako cijenjen proizvod kada je hrono ishrana u pitanju. Osim toga, ovo je posni kruh koji možete konzumirati svakodnevno, jednostavno, a najbolje od svega je da se lako priprema. Izuzetno je ukusan i koristan za vaše zdravlje.

Advertisement

Sastojci za kruh:

  • 500 grama brašna od spelte
  • 350 ml tople vode
  • vrećica praška za pecivo
  • žličica soli
  • maslinovog ulja po želji

Priprema:

Speltino brašno stavite u zdjelu i prelijte ga predviđenom količinom tople vode. Nakon toga stavite prstohvat (žličicu) soli i malo maslinovog ulja. Rukama dobro izmijesite tijesto sve dok se ne izjednači. Kada ste dobili tijesto, pustite ga da odstoji oko 30 minuta, a posudu prekrijte krpom. Nakon 30 minuta uključite rernu da se ugrije. Nauljite pleh ili stavite papir za pečenje, a potom stavite tijesto na pleh.

Kruh od speltinog brašna trebate peći sat vremena, pri temperaturi od 150C. Kada se kruh ispeče, umotajte ga u nakvašenu krpu i sklonite sa stane. Kada se ohladio vaš kruh je gotov. Možete ga jesti uz bilo koji obrok.

U nastavku vam donosimo još jedan recept, ali ovaj put spelta u kombinaciji sa heljdom.

Recept za kruh od spelte i heljde, bez kvasca

Ova zanimljiva kombinacija ukusna je i jako zdrava. Kruh od spelte i heljde obiluje vitaminima i mineralima. Lako se priprema, a po želji mu možete dodati razne začine.

Sastojci za pripremu:

  • 200 grama brašna od spelte
  • 200 grama raženog brašna
  • 50 grama brašna od heljde
  • 0,5 l mlake vode
  • vrećica praška za pecivo
  • puna žličica soli
  • malo sode bikarbone
  • malo kima
  • 3-4 žlice maslinovog ulja
  • bosiljak ili neki drugi začin po želji

Priprema:

Pomiješajte brašno od spelte sa ostalim sastojcima. Nakon toga posolite i zalijte vodom, te dodajte maslinovo ulje. Za još bogatiju aromu možete koristiti i malo limunovog soka. Tijesto dobro zamijesite rukama i pustite neka odstoji barem pola sata. Nakon toga uključite rernu da se zagrije. Nauljite pleh ili stavite papir za pečenje, pa stavite masu i oblikujte po želji. Sa gornje strane možete posuti malo kima ili mljeveni lan, te premazati sa još malo maslinovog ulja. Pecite na temperaturi od 220C tek nešto više od sat vremena. Kruh je pečen kada primijetite da je korica potamnila. Kruh, kada jepečen izvadite i umotajte u nakvašenu krpu, pa ostavite da se ohladi. Nakon toga kruh možete konzumirati, svakodnevno uz svaki obrok. Kruh je jako dobar posebno zbog toga što je ukusan i ne mrvi se.

Naučite pripremiti zeleni sok od spelte

Zeleni sok od spelte je zapravo slabo poznat, ali zbog mnogih dobrobiti trebate naučiti kako se priprema. Prirodni sok od spelte organizmu daje potrebne elemente, a piti ga mogu i djeca i odrasli.

Ako ga ne želite sami praviti, zeleni sok od spelte možete kupiti u trgovinama zdrave hrane. Ukoliko ste pak odlučniji, možete ga sami sebi napraviti.

Ovaj napitak je postao popularan i kao prirodni lijek za prevenciju tumora i brojnih drugih oboljenja. Pokazao se dobrim kada je rak prostate u pitanju, kao i kod malignih oboljenja debelog crijeva, pluća i limfnih čvorova.

Osim toga, sok je koristan i za liječenje bronhitisa, te za prevenciju i tretiranje osteoporoze. Kod lakših oboljenja rezultati su vidljivi već nakon nekoliko dana, a nakon dva tjedna krvna slika je mnogo bolja, a imunitet jači.

Recept za sok od spelte

Da bi napravili sebi zeleni sok od spelte prvo si nabavite kvalitetno sjeme spelte. Uzmite jedan lončić i napunite ga zemljom te pospite sjemenke. Sjemenke zalijte vodom i odložite na mjesto koje je izloženo suncu i na kojem je tijekom većeg dijela dana toplo. Tijekom deset dana narast će zelena trava.

Škarama odrežite travu tik iznad zemlje i po potrebi malo operite pod mlazom vode. Ubacite travu u blender, dodajte dvije čaše vode i dobro blendajte. Sameljite u blenderu travu sve dok ne dobijete zelenu i ujednačenu tečnost koja podsjeća na blago gust sok. Dobivenu tečnost procijedite u čašu, i po potrebi dodajte voće sa željenom aromom.

Sok pretočite u kalupe za kockice za led i stavite u hladnjak.

Kada se poželite zdravog soka, u čašu vode stavite kockicu ili dvije ledenog zelenog soka, i kada se otopi popijte.

Zeleni sok od spelte trebate konzumirati tako da svakog dana uzmete najmanje 4, a najviše 8 kockica leda dnevno. Preporučuje se da sok odstoji barem sat vremena nakon cijeđenja, jer će na taj način proteini pasti na dno čaše.

Napitak pijte 20 dana, pa napravite pauzu od mjesec dana. Po isteku tog perioda, možete nastaviti sa pripremom i konzumiranjem zelenog soka po istom rasporedu.

Važno je da 3 sata prije i 1 sat nakon što popijete ovaj napitak ne jedete. Dozvoljeno je samo uzimati prečišćenu ili bociranu vodu, kako bi sok mogao efikasno djelovati u vašem organizmu.

Spelta u svakodnevnoj ishrani

Kada smo već toliko nahvalili ovu namirnicu, mnoge zanima kako se koristi u svakodnevnoj ishrani.

Iako nam je slabije poznata, od spelte se rade mnoga jela. Ako ste tek upoznali ovu žitaricu, najlakše ćete iskoristiti njene beneficije tako što ćete njom zamijeniti druge žitarice koje ste do sada koristili.

Ako ne možete pronaći proizvode od spelte, možete kupiti speltino brašno i sami sebi pripremiti ukusna jela od spelte. Koristite recepte za pšenično bračno, pa zamijenite pšenicu speltom. Imajte na umu da se spelta lakše rastvara u vodi, što znači da ćete za pripremu tijesta koristiti manje tečnosti.

Tko treba konzumirati speltu?

Ako imate određenih zdravstvenih problema pokušajte u svakodnevnu ishranu uvrstiti speltu.

Speltu trebaju jesti:

  • Osobe koje imaju neki poremećaj u probavi, posebno sindrom iritabilnih crijeva
  • Dijabetičari
  • Osobe koje imaju visok kolesterol, neko srčano oboljenje ili su gojazni
  • Svi koji žele da poboljšaju svoje zdravlje
  • Sportaši ili osobe koje se bave napornim fizičkim radom
  • Osobe koje žele da se zdravije hrane

Tko treba izbjegavati speltu?

Nekima spelta ipak neće dobro doći.

Izbjegavati speltu trebaju:

  • Osobe koje se pridržavaju ishrane sa malo ugljikohidrata
  • Osobe alergične na pšenicu, ako su utvrdili da im spelta ne prija

Moguća štetna djelovanja spelte

Spelta je jako hranljiva i zdrava namirnica. U principu neće izazvati nikakve ozbiljne nuspojave, izuzev u nekoliko rijetkih slučajeva:

Ako imate celijakliju, morate izbjegavati speltu. Naime, i spelta sadrži gluten, pa vam može izazvati klasične simptome kao i bilo koji proizvod od pšenice. Ovo je potvrđeno i naučnim istraživanjima.

Ako ste alergični na pšenicu, provjerite da li vam i spelta izaziva alergiju. Neke osobe alergične na gluten mogu imati neželjene posljedice, dok drugi smatraju da im spelta u potpunosti odgovara.

Spelta može pomoći ljudima koji imaju problema poput sindroma iritabilnih crijeva, ali ponekad može i pogoršati simptome. Spelta sadrži ugljikohidrate kratkog lanca, koji u nekim slučajevima mogu i pogoršati simptome bolesti.

Ako imate neki od ovih problema, spelta može uzrokovati nadimanje, gasove, proljev, grčeve, zatvor, zamor i slične simptome tipične za celijakliju.

Spelta je hranljiva i zdrava žitarica koja se tisućama godina koristi zbog svoje hranljivosti. Ako ubacite speltu u ishranu, poboljšat ćete probavu i imunitet, te ćete organizam obogatiti vitaminima i mineralima koji su svakodnevno potrebni. Kako smo već spomenuli, ako imate celijačnu bolest, izbjegavajte konzumirati speltu.

Fotografija: Ziko.

Advertisement