Sportsko srce – što je to zapravo i kako nastaje

Jedan od najvažnijih organa u našem tijelu je srce. Srce djeluje kao pumpa koja pumpa krv po tijelu i opskrbljuje ga kisikom i hranjivim tvarima. Srce je organ koji može patiti od ozbiljnih problema kao što su aritmija srca, preskakanje srca, angina pektoris te zahtijevaju odgovarajuće liječenje. Kod teških oboljenja može doći do srčanog udara, a udar može dovesti do smrti.

Advertisement

Na koji način radi srce

Srce ima tri različita sloja, a to su endokard koji oblaže unutrašnjost srca, zatim miokard odnosno srednji dio  srca i epikard odnosno vanjski dio. Srce ima četiri komore odnosno šupljine. Dvije komore se nalaze s desne strane srca, a dvije s lijeve strane, odnosno gornje komore ili pretklijetke odnosno atriji i donje komore ili klijetke odnosno ventrikule. Lijevu i desnu stranu srca odvaja srčana pregrada ili septum. Svi ovi dijelovi imaju veoma važnu ulogu u pravilnom radu srca. Glavna funkcija srca je opskrbljivanje tijela kisikom i hranjivim tvarima.

Krv siromašna kisikom i bogata ugljičnim dioksidom (nečista krv) prvo ulazi u desnu pretklijetku kroz donju i gornju šuplju venu, odnosno dovodi krv iz donjeg i gornjeg dijela tijela.  Nakon toga krv prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu klijetku koja se grči i gura krv do plućnog zaliska. On zatim prenosi nečistu krv do pluća gdje kisik ponovo ulazi u krv, a ugljični dioksid izlazi.

Nakon toga plućna vena prenosi kisikom obogaćenu krv do lijeve strane srca tako što krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku, zatim ide kroz bikuspidalni zalistak i onda ulazi u lijevu klijetku. Ta klijetka se grči i gura krv do aorte kroz aortalni zalistak. Aorta je kao neka vrsta posude koja distribuira krv do organa i tkiva.

Ako su desna ili lijeva klijetka ispunjene krvlju zatvaraju se i trikuspidalni i mitralni (bikuspidalni) srčani zalistak. Razlog je da krv ne bi mogla ući nazad u pretklijetku dok se klijetke grče. Ovaj se proces ponavlja stalno dok je osoba živa.

Poseban mišić se nalazi na površini pretklijetki i klijetki jer se one moraju pravilno grčiti i opustiti kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.

Prirodni pacemaker srca je sinoatrijski čvor. To je ustvari elektrostimulator srca koji se nalazi u desnoj pretklijetki. On u redovitim razmacima šalje električni impuls i to po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok je ljudsko tijelo opušteno, a ako je srce opterećeno vježbom ili fizičkim naporom i u većoj stopi.  Dakle stopa impulsa zavisi o poslu kojim se čovjek bavi.

Ovi impulsi služe kako bi se pretklijetka grčila te na taj način prelijevala krv u klijetku. Zatim se taj impuls šalje u donji dio desne pretklijetke odnosno  atrioventrikularni čvor gdje se zadržava što uzrokuje kratko kašnjenje. Taj čvor šalje impuls klijetki, krv se pumpa iz klijetke i dolazi u tijelo ili pluća. Taj se proces ponavlja sa svakim impulsom i to uzrokuje otkucaje srca.

Svaki taj impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća, te se svake minute pumpa gotovo pet litara krvi kroz tijelo. Žensko srce teži oko 255 grama, a muško oko 300 grama. Normalni otkucaji srca u čovjeka su oko 72 otkucaja u minuti. Taj broj zavisi o starosti, tjelovježbi, zdravlju …

Sportsko srce – što je to

Fiziološka hipertrofija odnosno povećanje lijeve klijetke i fiziološka bradikardija odnosno usporen rad srca su glavne značajke sportskog srca. Treba naglasiti da postoji bitna razlika prema hipertrofiji miokarda kod srčanih bolesti. Tada je to patološka manifestacija i ona zahtijeva liječenje. Sportsko srce ima urednu sistoličku i dijastoličku funkciju, odnosno pravilno izbacivanje i punjenje krvi . Sportsko srce nemaju samo sportaši nego i ljudi koji fizički naporno rade.  Hipertrofija miokarda u sportaša je zapravo blaža do umjerena te nikako ne predstavlja bolest srca.

Kada nastaje sportsko srce

Povećanje srca ovisi o vrsti sportske aktivnosti, intenzitetu i učestalosti treninga, o duljini sportskog staža, te o spolu i konstitucijskim osobinama sportaša.

Značajna hipertrofija lijeve klijetke se nalazi kod sportova snage i izdržljivosti. Sportovi kod kojih su opterećenja kratka i intenzivna kao što su kratke trkačke staze, skakačke i bacačke atletske discipline i slični sportovi ne uzrokuju velike promjene na srcu. Također postoji razlika između žena i muškaraca, odnosno žene ne pokazuju značajna povećanja srca kao muškarci. Sportsko srce ustvari nastaje samo za vrijeme fizičkog napora jer kad dođe do prestanka sportske aktivnosti, ono se postupno smanjuje i poprima uobičajenu veličinu srca nesportaša.

Iako je sportsko srce povećano zdravo je jer  nastaje kao adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja.

Nekada se smatralo da je sportsko srce patološko stanje jer je izgledom  podsjećalo na srčani mišić koji se javlja u nekim patološkim stanjima. Ali sportsko srce je ustvari  hipertrofija srčanog mišića kao i svaka druga hipertrofija koja je već odavno poznata i kod ostalih vrsta mišića. Do hipertrofije srca dolazi zbog povećanog krvnog pritiska ili poremećaja zalistaka gdje je srce treba dodatni napor kako bi se kompenzirala postojeća mana.

Osobe koje se bave sportom ili nekim fizičkim naporom imaju sportsko srce zbog povećanog napora. Još uvijek se ne zna ta razlika između fiziologije i patologije iako su postojali značajni napori istraživača u tom pravcu. Neki  istraživači su predlagali da se hipertrofija srca do pola kilograma smatra fiziološkom pojavom , a iznad pola kilograma patološkom pojavom. Danas se ova podjela smatra samo kao neka od mogućih nedovoljno dokazanih tvrdnji.  Smatra se da je sportsko srce reverzibilna pojava te da krvne žile kod takvog srca prate uvećanje muskulature, a da se to ne događa kod patološke hipertrofije. I kod ove tvrdnje postoji niz pitanja na koje je nemoguće dati odgovor. Iako srce gubi nešto mišićne mase nakon prestanka bavljenja sportom, ipak ne dostiže vrijednosti osobe koja se ne bavi sportom. Hipertrofija srca također gubi nešto od mišićne mase ako ne bi bilo patološkog uzorka. Mišljenja o prokrvljenosti srčanog mišića bila su prvo da se prokrvljenost ne može povećati, a danas se govori o tome da se prokrvljenost srčanog mišića ipak može povećati. Ali pitanje na koje još uvijek nemamo odgovor je da li se to postiže genezom novih kapilara ili otvaranjem već postojećih.

Advertisement

Jedna od rasprava danas je i da li se sportsko srce javlja samo kod sportova i kod kojih? Neki istraživači smatraju da bilo koje bavljenje sportom dovodi do pojave sportskog srca bez obzira na veličinu hipertrofisanog miokarda. Ovo postoji kod sportova tipa izdržljivosti i sportova koji se bave razvojem repetitivne snage. Na veličinu sportskog srca utječe i dužina treninga i rang sportaša. Treba naglasiti da se kod razvoja sportskog srca prvo događa dilatacija odnosno proširenje srčanih šupljina, a nakon nekoliko tjedana  intenzivnog vježbanja dolazi do zadebljanja mišića. Do danas je najveće sportsko srce registrirano  kod jednog našeg vaterpoliste, izmjereni volumen tog srca iznosi preko 2000 mililitara.

Da li su lupanje i preskakanje srca razlog za brigu

Svako jače lupanje srca ne mora odmah biti razlog za brigu. Do bržeg lupanja ili preskakanja može doći zbog nekih situacija kao što su uzbuđenje, stres, nagla promjena položaja i slične neočekivane situacije. Dakle postoje vrste lupanja koje su potpuno bezopasne, ali također postoje i one za koje je potrebno liječenje, jer neke znaju biti smrtonosne te je uz terapiju potrebna i operacija srca.

Srce odraslog čovjeka kuca između 60 i 100 puta u minuti. Tahikardija odnosno ubrzani rad srca se javlja kada srce kuca brže od 100 puta u minuti. Upravo zbog tog razloga mi možemo osjetiti jače lupanje srca. Kada dođe do jako ubrzanog rada, srce ne može efikasno izbaciti krv, tako da količina krvi, a time i kisika, u manjoj mjeri stiže u vitalne organe.

Tahikardija najčešće povezujemo sa nekim drugim stanjima u organizmu kao što su stres, uzbuđenje, velika radost. Također neke bolesti mogu dovesti do tahikardije kao što malokrvnost, poremećaj rada funkcije štitnjače, gojaznost, veliki fizički napori. Treba biti posebno oprezan ako se radi o tahikardiji koja je povezana sa srčanim bolestima. Veoma je važno na vrijeme otkriti postojanje tahikardije, jer je ona ponekad neprimjetna,te  se otkrije slučajno tokom sistematskih pregleda.

Kada se treba obratiti liječniku

  • Ako ubrzano lupanje srca traje duže i ne možemo ga smiriti s lijekovima može doći do oštećenja srčanog mišića i to može dovesti do ozbiljnijih kardioloških problema.
  • Ako vam u stanju mirovanja srce povremeno preskoči ili osjetite nepravilan rad srca obavezno se javiti liječniku radi detaljnije provjere.
  • Ako vam je broj otkucaja u minuti veći od 120 javite se liječniku kako bi se ustanovilo o kakvoj se vrsti poremećaja srčanog ritma radi.
  • Ako uz ubrzano lupanje i preskakanje srca dođe i do nesvjestice odmah potražite liječničku pomoć.

Simptomi tahikardije

Simptomi tahikardije često mogu biti neprimjetni, a neki od simptoma su vrtoglavica, nesvjestica, zadihanost, ubrzano lupanje i preskakanje srca, pritisak u grudima i gubitak svijesti.

Kada je tahikardija bezopasna

Ako tahikardija nije povezana ni sa jednim drugim faktorom rizika, kao što su gojaznost ili drugi faktori, ako su otkucaji oko 100 u minuti, a ne osjećate da vam to smeta, tada najčešće nije potrebno uvođenje nikakve terapije.

Često tahikardija nastaje zbog psihičkih problema kao što su panični napadi i anksioznost. Do smirivanja rada srca dolazi nakon što smo riješili psihičke tegobe.

Ako je tahikardija posljedica neke druge bolesti tada je potrebno uvođenje lijekova. Nakon nestanka bolesti obično nestaje i tahikardija.

Do tahikardije također može doći ako ste u pojačanom fizičkom naporu ili ste u periodu koji nosi dosta uzbuđenja ili intenzivnih emotivnih reakcija. Kada dođe do stabilizacije razdoblja u kojem se nalazite nestat će i tahikardija.

Lažna uzbuna kod tahikardije

Često se dešava da se pacijenti žale na lupanje i preskakanje srca, a kardiološki nalazi pokazuju da je sve u redu. U takvim slučajevima najčešće dolazi do tahikardije kada dođe do paničnih napada, kada osoba osjeća nalete vrućine, otežanog disanja, vrtoglavice, ubrzanog rada srca. Obično se tahikardija javi odjednom, a s obzirom da osoba nije svjesna da se radi o napadu panike često misli da ima problema sa srcem. I nakon brojnih pretraga koje pokazuju da je sve u redu sa srcem tahikardija ne prestaje. Rješenje kod ovakvih situacija je da osoba što prije shvati da je njeno psihičko stanje  loše i da radi toga dolazi do ubrzanog rada srca. Za to je često potrebna stručna pomoć psihijatra ili psihologa kako bi se promijenile navike i način razmišljanja takve osobe.

Kada dolazi do tahikardije

Uzroci nastanka tahikardije su različiti, od onih svakodnevnih i bezazlenih, do  onih opasnih i ozbiljnih.  Do tahikardije može doći i kod prekomjernog uzimanje kave, alkohola, energetskih napitaka. Na ubrzano lupanje srca utječe i pušenje, psihoaktivne supstance, gojaznost i dijabetes. Do tahikardije može doći i zbog upotrebe raznih lijekova. Neki od faktora rizika za nastanak tahikardije su i genetska predispozicija, apneja u snu odnosno prestanak disanja u snu, poremećaj elektrolita (kalija, natrija, kalcija i magnezija), razne plućne bolesti, poremećaji rada štitnjače, kao i srčane bolesti kao što su koronarne bolesti srca, kardiomiopatija odnosno oslabljeno srce i oštećeni srčani zalisci.

Preporuke kako bi održali zdravo srce:

  • Jednom godišnje napravite EKG srca i kompletnu krvnu sliku
  • Smanjite stres kako ne bi došlo do ubrzanog rada srca
  • Smanjite ili izbacite konzumaciju kave, cigareta, alkohola ili energetskih napitaka
  • Vježbajte svaki dan ili šećite minimalno sat vremena
  • Hranite se zdravo
  • Nađite vrijeme za odmor tokom dana

Advertisement