Ubod pčele, ose ili stršljenja – prva pomoć i liječenje

Prema klimatskim osobitostima pojedinih zemalja razlikujemo učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata. Alergijske reakcije na ubode u zemljama umjerenog klimatskog pojasa se javljaju u 0,4-1,2% stanovništva. 1-3% stanovništva koje je osjetljivo na otrov insekata ima anafilaktičke reakcije na ubode insekata. U SAD-u zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata godišnje umre oko 40 osoba, u Francuskoj 16-38 osoba.

Veliki broj Insekata  koji žive u našem podneblju nemaju otrov koji bi nakon uboda ugrozio život čovjeka. Pčele, ose, stršljeni i komarci najčešće ujedaju. Na mjestu uboda se javlja otečenost i bol, a nakon toga se javlja svrab. Treba naglasiti ako u kratkom vremenu dođe do uboda većeg broja insekata (roj) može doći do trovanja koje dovodi do oštećenja nervnog sistema. U nekim težim slučajevima može doći čak i do smrti. U slučaju da je osoba alergična na otrov insekata dovoljan je samo jedan ubod da dođe do burne reakcije.

Pčela i osa napadaju samo ako su ugrožene. Pčela pored toga u napadu gubi žalac i umire. Stršljen napada vrlo rijetko i to ili kada se brani ili kada brani svoje gnijezdo, ali s obzirom da on ima veći žalac nego pčela i osa ubod stršljena je bolniji.

Dijagnoza alergijskih reakcija na ubode insekata

Dijagnoza alergije se temelji na podacima bolesnika, odnosno opis događaja, vrsta, tijek i brzina pojave simptoma te opis insekata. Također se dijagnoza temelji i na rezultatima raznih testova. Laboratorijski se određuje ukupna koncentracija IgE-protutijela, te IgE usmjeren protiv otrova pojedinog kukca. Za dijagnozu alergije se treba napraviti ubodno kožno testiranje na otrov pčele, ose ili stršljena. Ako dolazi do dvojbenih rezultata ubodnog testa postoje i drugi oblici kožnog testa,  a vrlo rijetko se koristi provokacijski test pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. Provokacijski test se može izvesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično kako bi se procijenila učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.

Što učiniti ako dođe do alergijske reakcije nakon uboda insekata

Liječenje provodimo nakon što smo utvrdili o kojoj se vrsti alergijske reakcije radi. Ako vas ubode pčela preporučuje se što prije izvaditi žalac. Ako je došlo do lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog, a po potrebi možemo lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. U slučaju da se otok povećava možete uzeti tablete antihistaminika.

Sistemske reakcije na ubode insekata se liječe kao i ostala stanja anafilaksije. Vrlo je važno pacijentu pokazati kako da si pomogne ako dođe do alergijskih reakcija, a posebno ako se jave rane anafilaktičke reakcije. U slučaju da dođe do takve reakcije preporuča se primijeniti adrenalin preko autoinjektora (to je injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), možete uzeti tablete antihistaminika ili lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu.

Nakon svih ovih savjeta koje možete primijeniti već kod kuće potrebno se što prije javiti liječniku radi dodatnog liječenja i hospitalizacije. Alergijske reakcije na otrove kukaca se često pojave nakon 8-12 sati nakon uboda te je stoga potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike kod kojih je došlo do alergijske reakcije, angioedema (otok mekih tkiva kao što su otok očnih kapaka, usnica i slično) i bronhospazama, odnosno otežanog disanja.

Klinička slika nakon uboda insekata

Posljedice nakon ujeda zavise od mjesta gdje se ubod dogodio. Nakon uboda nastaje intenzivna bol, oteklina, a na kraju svrab. Ako se ubod dogodio na području genitalija i lica može doći do pojave velikog otoka. Posebno je opasan ubod u unutrašnjost usta ili orofarinksa koji dovodi do pojave velikog otoka i opstrukcije disajnih putova.

Otrov pčele, ose i stršljena ima snažno lokalno, iritativno i potencijalno opće  toksično djelovanje.  Nakon uboda se pojavi peckanje i koža na tom dijelu pocrveni. Teže komplikacije nakon uboda su otežano disanje, otekline u predjelu lica i vrata koje mogu dovesti do smrti ukoliko pacijent na vrijeme ne primi odgovarajuće lijekove.  Iako je ujed insekata u ovim krajevima bezopasan, one je neugodan te ponekad može biti način na koji se unesu u organizam klice zaraznih bolesti. Opće toksično djelovanje prepoznajemo po  vidu hemolize i bubrežne insuficijencije ili parasimpatomimetskom hiperaktivnošću. To se posebice događa nakon uboda stršljena jer njegov otrov sadrži veliku količinu acetilholina, a on izaziva povraćanje, proljev, miozu ili suženje zenica, salivaciju, odnosno lučenje pljuvačke i  nemir.

Kod osoba koje su veoma osjetljive na otrov može doći do pravog anafilaktičkog šoka.

Liječenje bolesnika koji su alergični na otrov kukaca

Alergija na otrov insekata ne može se trajno liječiti. Ali postoje lijekovi koji mogu ublažiti simptome, a to su antihistaminici, adrenalin i kortikosteroidi.  Jedina terapija koja može utjecati na alergijsku prirodu bolesti je specifična imunoterapija SIT ili hiposenzibilizacija. Ova se terapije  provodi kod pacijenata koji su imali sustavnu reakciju 3. i 4. stupnja. Prije toga treba potvrditi pozitivan kožni test i povećanu koncentraciju IgE-protutijela na otrove kukaca.

U specijaliziranim ustanovama te uz nadzor iskusnog liječnika, pacijent prima rastuće koncentracije alergena, odnosno otrova insekta. Ovo se liječenje provodi  dok ne dođe do otpornosti na otrov, uz kasnije tzv. injekcije održavanja tijekom 3 godine. Kod djece ovaj oblik liječenja dovodi do 100%ne zaštite.

Osobe koje su alergične na ubode insekata trebale bi slijediti nekoliko korisnih uputa:

  • Žalac je potrebno izvaditi ako je ostao na mjestu uboda. Možete ga izvaditi noktom ili pincetom
  • Stavite hladan oblog na mjesto uboda
  • Ako je potrebno primijeniti hitnu terapiju imajte u blizini lijekove kao što su autoinjektor, antihistaminik i kortikosteroid
  • Nemojte imati nagle pokrete kako bi otjerali insekta jer tada postaju agresivniji
  • Izbjegavajte hodati bosi po travi
  • Ne koristite jake mirise kao što su parfemi, kreme za sunčanje ili losioni jer oni privlače insekte
  • Smanjite veće tjelesne napore jer miris znoja može privući insekte
  • Izbjegavajte odlazak u cvjetnjak ili voćnjak i ne jedite slatko voće u otvorenom prostoru
  • Ako radite u vrtu zaštitite otkrivene dijelove tijela
  • Ne nosite široku i lepršavu odjeću te odjeću jarkih boja
  • Dobro zatvorite slatke namirnice
  • Kante za smeće moraju biti zatvorene
  • Na prozor od spavaće sobe stavite mrežu protiv insekata ili ga danju držite zatvorenim

Kako reagirati ako dođe do uboda

Ako vas je ujeo insekt ne dirajte i ne češite oboljelo mjesto. Na mjesto uboda možete staviti kockicu leda ili hladiti ispod mlaza hladne vode. Ako je potrebno lokalno možete namazati sa kortikosteroidnom masti ili kremom.

Što učiniti kod kuće nakon uboda insekta

Žalac pčele trebate što prije izvaditi. Mjesto uboda dobro operite sapunom i vodom, a ako dođe do otekline i boli stavite hladan oblog.  Ako vas je ubola pčela, osa ili stršljen pozorno pratite simptome preosjetljivosti kao što su jaka bol i otok ili kratak dah i otežano disanje. Ako je došlo do pojave ovih simptoma obavezno se obratite liječniku jer se tada vjerojatno radi o alergiji na otrov insekata. Ako dođe do uboda u grlo putem hrane koju ste unijeli također se odmah javite liječniku kako ne bi došlo do gušenja. Dok ne stignete kod liječnika sisajte kockice leda kako bi smanjili oteklinu.

Kako bi smanjili bol i oteklinu možete namazati mjesto uboda pastom za zube.

Kada ste odstranili žalac možete probati ove prirodne lijekove:

Jabučni ocat
Malo vate namočite u ocat, stavite na mjesto uboda i ostavite da djeluje nekoliko minuta.

Luk
Zbog enzima koji razbijaju upalne tvari luk je odličan kako bi smanjili bol i otekline. Samo ga prerežite na pola i istrljajte mjesto uboda.

Soda bikarbona
Malo sode bikarbone pomiješajte sa nekim prirodnim losionom za tijelo i namažite na mjesto uboda. Uz ovaj lijek možete također napraviti i oblog tako što ćete u čaši vode otopiti žličicu sode, namočiti blazinicu u tu otopinu i držati na mjestu uboda 20 minuta.

Ako vam je reakcija na ubod insekata jača od blage boli i umjerene otekline obavezno se javite liječniku. On će vam vjerojatno preporučiti testiranje na alergiju. Do preosjetljivosti na otrov može doći i bez prethodnih znakova upozorenja, posebno kod malih beba. U slučaju da se nakon uboda insekta  pojavi koprivnjača po čitavom tijelu, otežano disanje, promuklost, zatim jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, zadebljan jezik, vrtoglavica ili nesvjestica odmah se obratite liječniku.

Reakcija liječnika

Terapija zavisi od težine kliničke slike. Nakon što smo smanjili oteklinu i bol primjenjuju se antihistaminici i kortikosteroidi.

Ako dođe do anafilaktičkog šoka odmah se daje intravenozno rastvor adrenalina, a kod najtežih slučajeva i intrakardijalno.  Nakon toga se u infuziji daju antihistaminici, kortikiosteroidi, noradrenalin, kardiotonici i drugi slični lijekovi. Kod najtežih slučajeva se daje kisik  te se mora izvršiti traheotomija ili endotrahealna intubacija.