Ciste na bubregu

Cistička oboljenja bubrega, odnosno ciste na bubregu ili bubrezima spadaju u anomalije strukture samog tkiva i nalaze se u bubregu češće nego u bilo kojem drugom organu.

Ove anomalije se mogu podijeliti na jednostavne ciste, policističke bubrege, spužvaste bubrege, multicistički bubreg i dermoidne ciste bubrega.

Jednostavne ciste, stručno zovemo cysta simplex, može nastati rođenjem ili je stečena kod upale bubrega, konkrementa bubrega i slično. One mogu biti samo na jednom mjestu, ali se može dogoditi da se pojave njih više zajedno, na bilo kojem mjestu u bubregu.

Jednostavna cista se nalazi češće kod muškaraca uglavnom u drugoj polovici života. U slučaju da je cista manje veličine, ona ne daje nikakve simptome i ne utječe na rad bubrega. Često se može konstatirati da je cista bezopasna i nije potrebna nikakva terapija, već povremena ultrazvučna kontrola. Terapija je potrebna samo ako bi cista utjecala na protok urina iz bubrega.

Ciste na bubregu predstavljaju okrugle ili ovalne formacije ispunjene bistrom tečnošću koje se mogu pojavljivati na jednom ili oba bubrega, pojedinačno ili u većem broju. Ukoliko se radi o pojedinačnim cistama njihov uzrok nastanka nije poznat, no međutim, pretpostavlja se da je uzrok začepljenost bubrežnih cjevčica koje zovemo tabule. Ukoliko se radi o prisutnosti većeg broja cističnih formacija u oba bubrega tada se govori o adultnoj policističnoj bolesti bubrega ili medularnoj cističnoj bolesti odnosno juvenilnoj nefronoftizi i u tom slučaju glavnu ulogu u nastanku igra nasljedni faktor odnosno nasljedne ili rjeđe spontane mutacije gene.

Policistična bolest bubrega je ozbiljno oboljenje koje se najčešće završava terminalnom bubrežnom slabošću i potrebom za liječenjem dijalizom ili transplantacijom bubrega. Nerijetko, ovi bolesnici imaju ciste i na drugim organima kao što su jetra, pankreas ili jajnici, i pridružene anomalije drugih organa.

Kako smo već u početku spomenuli, pojedinačne odnosno jednostavne ciste bubrega su relativno često stanje i one se najčešće otkrivaju slučajno prilikom ultrasonografskih pregleda. One mogu biti lokalizirane u bubrežnom tkivu ili pored bubrežne karlice. Ove ciste obično ne prave nikakve simptome niti smetnje funkciji bubrega i otkrivaju se relativno često, posebno u starijoj populaciju. Kod nekih pacijenata može doći do rasta ovih cističnih promjena i u tom slučaju one svojom kompresijom na okolne strukture bubrega mogu dovesti do zastoja mokraće u bubregu ili rjeđe do povišenog krvnog tlaka. Uz to pacijent može imati i tegobe, najčešće tupi bol u slabinskom predjelu. U slučaju da sumnjate na mogućnost postojanja cista na bubregu, svakako odite na pregled i uz savjetovanje sa liječnikom postupajte dalje.

Ako su u pitanju manje ciste, bez patološkog sadržaja u njihovoj unutrašnjosti, onda nikakva terapija nije potrebna. U tom slučaju pacijentu se savjetuje samo ultrasonografsko praćenje na 6 do 12 mjeseci, ovisno od veličine ciste. Maligna alteracija, odnosno pojava malignog tumora na zidu ciste, ovakvih cističnih formacija je izuzetno rijetka. Kod većih cističnih formacija koje izazivaju smetnje, liječenje podrazumijeva perkutanu evakuaciju tečnosti iz ciste putem specijalnih igala kojim se tečnost iz ciste izvlači a potom se ubacuje alkohol koji dovodi do sklerozacije ciste sprečavajući na taj način ponovno punjenje iste tečnošću. Intervencija se radi u lokalnoj anesteziji i obično je izvode interventni radiolozi. U slučaju da unutar ciste postoji pored tečnosti i patološki sadržaj (izraslina) onda se mora uraditi dopunska dijagnostika, koja se izvodi kompjuteriziranom tomografijom ili magnetnom rezonancom i ponekad dijagnostičkom punkcijom ciste, a ovisno od rezultata ovih pretraga može biti potrebno kirurško liječenje.

Za kraj par savjeta u slučaju cisti na bubrezima

Učestalost cisti na bubrezima – Broj osoba s bubrežnim cistama je nemoguće procijeniti zato što ih mnogi imaju a da nisu toga ni svjesni. Prisutnost cista se često otkriva samo onda kada neka druga tegoba zahtijeva pregled bubrega, to jest sasvim slučajno. Doduše, poznato je da je pojava policističnih bubrega vrlo rijetka. Ta bolest uzrokuje oko 3% slučajeva kronične insuficijencije bubrega, drugim riječima, u prosječnoj godini otkriva se manje od 100 novih slučajeva uznapredovanog policističnog bubrega.

Opasnosti policističnih bubrega – Ako imate samo jednu cistu, jedina opasnost prijeti od mogućeg razvitka maligne tvorevine odnosno tumora. Kao što smo napomenuli, policistična bolest bubrega može uzrokovati kroničnu insuficijenciju bubrega, iako su i takvi slučajevi rijetki.

Što poduzeti? Ako imate samo jednu bubrežnu cistu, vjerojatno će je otkriti tek prilikom pretraga koje se obavljaju iz nekog drugog razloga. S obzirom na mogućnost, iako je ona mala, da bi u cisti moglo biti kanceroznih stanica, liječnik će vas vjerojatno uputiti na posebnu pretragu, takozvanu aspiraciju ciste, drugim riječima bušenje ciste iglom i izvlačenje tekućine radi pretraga. Cista se obično može bezbolno aspirirati uz lokalni anestetik. Ponekad takva cista potpuno iščezne. Ako su stanice ciste normalne, ne treba poduzimati daljnje mjere. Liječnik može slučajno otkriti da imate policistični bubreg kad vas pregledava zbog neke druge tegobe. Međutim, ako vam je poznato da se ta bolest javlja u vašoj obitelji, svakako se obratite liječniku, ne samo zbog sebe već i kako biste ustanovili hoće li bolest pogoditi i vašu djecu. U svakom slučaju, bili vaši bubrezi zahvaćeni tom bolesti ili ne, morali biste češće odlaziti na kontrolu.

Odgovori