Kako se ponašati i zaštititi od velikih vrućina?

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.

Vrućine su stigle, pa saznajte kako se možete zaštititi da ne dođe do nekih težih zdravstvenih posljedica.

Pokušajte rashladiti prostor u kojem živite. Potrudite se izmjeriti sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32C danju te ispod 24C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte pretjerivati jer se time povećava i vlažnost. Ako imate uređaj za rashlađivanje, odnosno klima uređaj, zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35C on ne može spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine kada god je to moguće

Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg doma, posebno tijekom noći. Ako Vaš stan ili kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru kao što je neki centar ili javna zgrada koja je hlađena.

Izbjegavajte izlazak vani u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Trebate izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupkom za noge i slično. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito vodu, a izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Kako možete pomoći drugima?

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme pazite!

Držite lijekove na temperaturi ispod 25C ili u hladnjaku, odnosno pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku. Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij, odnosno nerazumno razgovaraju i nemirni su, grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature od 25 do 30C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: Srčana

Odgovori