Odlična namirnica za sve nas – Paradajz

Paradajz je kod nas poznata povrtna biljka, no u stvari je riječ o voću.

Kako god, paradajz u svijetu znamo pod latinskim imenom Solanum lycopersicum, a riječ je o jako vrijednoj biljci, ukusnih i sočnih plodova, većinom jarko crvene boje.

Paradajz dolazi iz porodice pomoćnica, a zanimljivo je da je u bliskom je srodstvu sa duhanom, krumpirom, plavim patlidžanom i paprikom.

Riječ je o višegodišnjoj biljci, no ipak, u umjerenom klimatskom pojasu paradajz uzgajamo kao jednogodišnju biljku.

Veličinom paradajz može narasti i do 3 metra, ima prepoznatljivu drvenastu stabljiku, cvjetove promjera 1-2 cm žućkaste boje i plodove koji su u početku zeleni a sazrijevanjem dobiju zagasito crvenu boju.

Kako smo u samom uvodu spomenuli, paradajz je voće, no u kulinarstvu se koristi kao povrće, te je tako paradajz postao povrtna biljka.

Ljekoviti sastojak kojim paradajz obiluje – Likopen

Ako spominjemo paradajz kao zdravu namirnicu, ljekovitih svojstava, onda svakako trebamo napisati i nešto o sastojku likopen. Naime, paradajz obiluje likopenom, te se zbog toga i provode mnoga istraživanja na temu ljekovitosti ove biljke. Likopen je odgovoran za veliki dio interesa za proučavanje paradajza, jer je riječ o zaista snažnom i učinkovitom antioksidansu, koji nam pomaže u oslobađanju štetnih slobodnih radikala u tijelu.

Likopen pronalazimo i u drugim namirnicama, no paradajz prednjači nad svim ostalim. Još jedna zanimljiva činjenica je da se količina likopena kuhanjem paradajza samo još dodatno povećava, a ne smanjuje, kako je slučaj u termičkoj obradi drugih namirnica, i udjelu ostalih zdravih tvari iz njih.

U nedavnim studijama je zaključeno da likopen pomaže pri sprječavanju raka prostate, grlića maternice, usta, ždrijela, grla, jednjaka, želuca, debelog crijeva, dojke, prostate i jajnika. Osim svega spomenutog, paradajz, odnosno likopen pomaže koži da se zaštiti od UV zračenja te igra važnu ulogu u smanjenju lošeg kolesterola u krvi.

Studija koju su proveli dermatolozi na Sveučilištu Charite u Berlinu otkrila je vezu između likopena i glatke, manje naborane kože. Istraživači su otkrili da likopen igra jako važnu ulogu za zdravlje kostiju, te da žene koje ne konzumiraju dovoljno namirnica koje ga sadrže imaju veću šansu da obole od osteoporoze. Paradajz je povrće sa ogromnim udjelom likopena, pa vam predlažemo da jedete ukusne i osvježavajuće salate od paradajza kada god imate priliku. Osim toga, iskoristite paradajz i dok kuhate, jer smo već spomenuli, udio likopena tijekom kuhanja će se samo još dodatno povećati.

Znamo da se kuhanjem voća ili povrća gubi na količini vitamina C, no to nije slučaj kod paradajza i omjera likopena sadržanog unutar tog ukusnog ploda. Likopen je dobro topiv u masti, pa se za najbolji efekt preporučuje kuhanje paradajza na maslinovom ulju.

Idemo se vratiti na paradajz i napisati par stvari o tom voću – Paradajz nam dolazi iz Južne Amerike, a genetički dokazi upućuju na to da je predak paradajza bila zeljasta biljka sitnih zelenih plodova, koja je uspijevala visoko u Peruanskim planinama.

Od ove biljka nastalo je desetak vrsta paradajza koje poznajemo danas. Jedna od vrsta obrela se u Meksiku i ustanovljeno je da su je pripadnici tamošnje prapovijesne civilizacije koristili u ishrani, mada nije zabilježen točan podatak kad je ova biljka i kultivirana. Prema vjerovanju, paradajz je dospio u Europu zahvaljujući španjolskom istraživaču Kortezu i to nakon što je zauzeo prijestolnicu Asteka Tenočtilan 1521. godine, gdje je i vidio ovu za njega tada neobičnu biljku.

Međutim postoje i tvrdnje da zasluge za donošenje paradajza u Europu pripadaju Cristoforu Colombou koji ga je donio već nakon prve ekspedicije koju je sproveo 1493. god. Ono što je izvjesno je da najraniji zapis o paradajzu u europskoj literaturi potječe iz 1544. i napisao ga je Pietro Andrea Mattioli, talijanski liječnik i botaničar koji ga je i nazvao zlatna jabuka. U početku se koristio kao ukrasna biljka jer se na njega gledalo sa sumnjom, i oprezom jer se smatralo da je otrovan. Redovna konzumacija je počela tek u 18. stoljeću, a mediteranska kuhinja je danas jednostavno nezamisliva bez ovog crvenog, sočnog i za sve korisnog ploda.

Prvo se mislilo da je otrovan, a danas glasi kao jako ljekovita biljka – Spomenuli smo da je prvo služio kao ukras, jer se smatralo da je plod paradajza možda otrovan. Ipak, danas se paradajz smatra izuzetno ljekovitom biljkom, koja je nezamjenjiva u mnogim kuhinjama. Konzumiranjem paradajza djelujete pozitivno na vaše opće zdravstveno stanje, a dokazano je da paradajz ima pozitivne efekte na zdravlje srca, a dobar je i kao prevencija mnogim oblicima raka. Paradajz zbog visokog udjela likopena, ima izrazito jako antioksidacijsko djelovanje, zbog čega je odlična namirnica u sprječavanju nastanka raka prostate. Ljekoviti su zapravo plodovi koji su bogati vitaminom C, karotinom, vitaminom B1, a ima i vitamina E. Pored toga u paradajzu su sadržane i značajne količine mangana, željeza, bakra i kalija. Sok od paradajza snižava krvni tlak, povećava izlučivanje želudačnih i crijevnih sokova i potpomaže dobroj probavi. Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatičnih oboljenja, gihta, kao i srčanih i bubrežnih bolesti.

Oprez: Paradajz u sebi sadrži i alkaloid solanin, odnosno prirodan pesticid zbog čega je potreban i oprez s obzirom da je ovaj alkaloid otrovan za ljude. Isto tako paradajz može izazvati i alergijske reakcije a nije preporučljiv ni kod pojedinih vrsta oboljenja.

Likopen je element koji pronalazimo i u lubenici, grejpfrutu i kajsijama, no u manjoj koncentraciji.

Zbog čega se paradajz smatra povrćem? Iz uvoda ste mogli pročitati da je paradajz zapravo voće a ne povrće, kako danas mnogi misle. No zbog čega je to tako? Smatra se da je paradajz dobio epitet povrtne biljke zbog svog posebnog okusa, koji nije sladak, te se u kulinarstvu može dobro iskoristiti sa svim ostalim povrtnim biljkama. Najčešće se paradajz poslužuje u obliku salata, ali se često dodaje i kuhanim jelima, kao i jelima sa roštilja ili u sendviče.

paradajzDanas su poznati i mnogi začini sa glavnim sastojkom, paradajzom, a među njima možemo izdvojiti jako poznati kečap.

Trebamo istaknuti da se kupovni kečap ne treba smatrati zdravom namirnicom, zbog šećera i aditiva koji se dodaju tom proizvodu, da bi dobio na okusu, i bio bolje plasiran na tržište. Ako želite jesti zdravi kečap, najbolje da sami sebi napravite sos od paradajza.

Najnovija istraživanja su utvrdila da kuhani paradajz ima iste osobine kao i statini koji se koriste u borbi protiv kolesterola u krvi. Samo 2 dl sosa ili soka od paradajza dnevno je dovoljno za pomoć pacijentima sa ovim oboljenjem. Tajna je u visokoj razini likopena, koji daje zrelom paradajzu crvenu boju, a kuhanjem organizam može da apsorbira više llikopena nego iz svježeg proizvoda.

Koliko je zdrav sok od paradajza?

Mnoga istraživanja na temu paradajza i njegove ljekovitosti pokazala su da najbolje rezultate paradajz postiže u vidu soka od paradajza.

Sok od paradajza jako dobro regulira metabolizam, jača otpornost organizma, izbacuje suvišnu tečnost iz organizma, snižava krvni tlak, popravlja krvnu sliku, regulira probavu, pozitivno djeluje na bolesti jetre, pankreasa i protiv reume.

Sok od paradajza se lako priprema, a kako je riječ o ljekovitoj namirnici svakako ga trebate kušati. Ne vidimo razloga da ne popijete barem jednu čašu svježeg soka od paradajza tijekom dana.

Sok od paradajza je također dobar i kod umora, jer će on osvježiti organizam i vratiti mu potrebnu energiju. Također je dobar prirodni lijek protiv prijevremenog starenja, kašlja, plućnih bolesti i bolesti mokraćnih organa.

Sok od paradajza će spriječiti trombozu, pogotovo kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Kako je poznato da dijabetičari imaju povećan rizik od nastanka tromba a ova pojava je najčešći uzročnik infarkta srca i mozga, preporučuje im se upotreba soka od paradajza, samo što pri tom treba smanjiti unos natrija.

Srčani bolesnici bi iz istog razloga trebali upotrebljavati sok od paradajza kao i zbog visokog sadržaja kalija. Osim toga ovaj napitak smanjuje loš kolesterol i ujedno umanjuje opasnost od njegovog taloženja na krvnim žilama.

Trebate još poticaja da pijete sok od paradajza? Nema problema, jer je sok zaista jako ljekovit i djelotvoran. Sok od ove biljke će pomoći u procesu stvaranja crvenih krvnih zrnaca. Također, sok je dobar za pravilan rad pankreasa zbog čega se posebno preporučuje osobama koje pate od anemije kao i dijabetičarima. Odličan je regulator rada jetre i žuči, a u vrućim ljetnim danima ublažit će žeđ i okrijepiti izmoreni organizam.

Što sve možemo pronaći u jednom paradajzu?

Jedan crveni, zreli plod paradajza je odličan izvor vitamina A, C, K, B9 i kalija. Plod paradajza ima mali postotak natrija, zasićenih masnoća, kolesterola i kalorija. U paradajzu se također nalaze i vitamin B1, B3, B6, magnezij, fosfor i bakar. Sve su to elementi ključni za naše zdravlje.

Pored svih spomenutih vitamina, u jednoj porciji paradajza možete pronaći dva grama vlakana, što je 7% od preporučene dnevne količine. Jedan paradajz srednje veličine sadrži oko 22 kalorije, 0 grama masti, 5 grama ugljikohidrata, 1 gram proteina i šest miligrama natrija. Također daje 40% preporučene dnevne doze vitamina C, 20 posto vitamina A, 2 posto željeza i 1% kalcija. Što reći? Paradajz je odličan u svakom pogledu.

Zbog jako dobre kombinacije nutrijenata, paradajz je odlična namirnica za osobe koje su na dijeti.

Odgovori