Što su alergije i zbog čega nastaju? Prepoznajte razliku između peludne alergije i alergije na hranu

Sve više ljudi obolijeva od alergija. Pritom je u većini slučajeva riječ o bronhijalnoj astmi, peludnoj hunjavici, osipu i ekcemima, a rjeđe dolazi do smetnji drugih organa.

Alergije ne izazivaju samo pelud, životinjska dlaka, prašina ili jagode.

Broj uzročnika alergije, takozvanih alergena, stalno se povećava. Raste broj alergija koje nastaju uzimanjem, ili u dodiru s lijekovima, poslovnim materijalima, hranom ili kozmetikom.

Alergija je prevelika osjetljivost tijela na određenu tvar, koja se očituje kao bolest. Izazivaju je određena protutijela ili imune stanice, koje se stvaraju u krvi nakon dodira s uzročnikom alergije. Imuni sustav u pravilu odbija štetne utjecaje. Kod alergije, imuni se sustav okreće protiv bezopasnih tvari koje preko dišnih putova ili hrane dospijevaju u krv. Naš imuni sustav suočava se sa sve više stranih i često štetnih tvari. On je preopterećen. Od losiona za tijelo do sredstva za poliranje namještaja, od zaostataka pesticida u hrani do različitih aroma: popis stranih tvari s kojima svaki dan dolazimo u dodir je dugačak.

Naše nam tijelo daje do znanja kako je sve manje doraslo tome sve većemu opterećenju. Ono je zbog mnogih otrova u okolišu postalo osjetljivije. Površina kože, dišni putovi i sluznica crijeva su oštećeni, a to pak pospješuje alergijsku preosjetljivost.

Naučite razlikovati peludnu alergiju, i alergiju na hranu

lako se alergije mogu pojaviti na bilo kojem organu, najviše pogađaju kožu i sluznice. Najčešći simptomi su svrbež, teško disanje i kihanje.

Alergija na hranu – Stalno smo izloženi utjecajima iz našega okoliša. Poput naše kože, tako je i probavni sustav stalno u dodiru s tvarima iz našega okoliša. U crijevu se bjelančevine, masti i ugljikohidrati pomoću probavnih enzima cijepaju u male molekule i u tom obliku preko stjenke crijeva dospijevaju u krv. Do alergije na hranu dolazi kada stjenka crijeva uslijed oštećenja postane propusnija i zbog toga sastavni dijelovi hrane koji uzrokuju alergiju dospijevaju u krv. Oni tada tamo izazivaju alergijsku preosjetljivost. Dojenčad je posebno osjetljiva, jer je njihova stjenka crijeva još jako propusna te im imuni sustav još nije potpuno razvijen. Zbog toga je dojenčad bolje zaštićena od alergije, ako ju se hrani majčinim mlijekom.

Za razliku od ostale hrane, majčino je mlijeko organizmu pouzdano. Ostale prehrambene namirnice mogle bi biti razlogom kasnije alergije na hranu. Samo dojenjem u prvih šest mjeseci stvara se određena zaštita protiv kasnijih alergija.

Peludna alergija – Vjerojatno najpoznatija alergija jest peludna, koja se očituje peludnom hunjavicom. Oboljeli svake godine u isto vrijeme pate od sljedećih simptoma:

1. svrbež očiju, crvene oči.

2. curenje nosa, s čestim jakim kihanjem i često začepljenim nosom.

3. mogući problemi s disanjem ili simptomi slični astmi.

U otvorenoj prirodi te su poteškoće jače nego u zatvorenim prostorijama. Ljudi koji su alergični na pelud najčešće su alergični samo na pelud jedne određene (ili više njih) biljke. Kako bi saznali koja je to, mora se jako paziti na to u koje se godišnje doba pojavljuju tegobe.

Ako se pojavljuju u razdoblju veljača/ožujak upućuju na pelud johe ili ljeskovine. Kada se poteškoće javljaju u travnju, može se zaključiti kako je riječ o alergiji na pelud breze.

Tko ima poteškoće od početka do sredine svibnja, alergičan je na pelud platana ili hrasta.

>> Sve o alergijskim reakcijama

Većina alergičara, međutim, dobiva u doslovnom smislu peludnu hunjavicu za vrijeme košnje, od kraja svibnja do polovice lipnja. Oni su alergični na trave i njihovu pelud. Pojavljuju li se simptomi sredinom kolovoza uzročnik je pelud crnoga pelina, a javljaju li se krajem kolovoza/početkom rujna može se zaključiti kako se radi o peludi ambrozije.

Odgovori