Zdrava i pravilna ishrana – Zdravstveno sigurna hrana znači i da ona nije kontaminirana ni mikrobiološki, ni kemijski ni radiološki

Ne treba posebno naglašavati kako je važno u ishranu uvoditi mnogo raznog voća i povrća.

Pored toga, dnevno nam je potrebno i do 100 grama mesa, prvenstveno mesa od peradi i ribe, te male količine ulja dobre kvalitete.

O pravilnoj ishrani danas se mnogo govori, ali se najčešće ne zna točno što se podrazumijeva pod pravilna ishrana, jer se u svakodnevnom govoru često spomene zdrava ishrana.

Po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, pravilna ishrana se zasniva na unošenju velike količine svježeg povrća i voća, cerealija ili žitarica, te manje količine mesa od peradi ili kvalitetne ribe i sve to začinjeno sasvim malom količinom ulja dobrog kvaliteta. Zdravstveno sigurna hrana znači i da ona nije kontaminirana ni mikrobiološki, ni kemijski ni radiološki, jer ima mišljenja da i ovako zagađena hrana može biti uzrok pojavljivanja malignih bolesti. Sva hrana koja se uvozi, posebno iz predjela gdje je velika vlaga i visoke temperature, mora biti pregledana na postojanje mikro-toksina.

I prilikom čuvanja, naročito zrnaste hrane, treba izbjegavati prostorije s visokom vlažnošću i visokom temperaturom. Obaveza proizvođača je da na svakom pakovanju hrane istaknu nutritivni sastav, dakle ne samo što je hrana po sastavu i koliko konzervansa sadrži, nego i što u 100 grama jestivog dijela ima od hranljivih i zaštitnih materija, koliko energije i dozvoljenih dijetnih vlakana sadrži.

Kada se govori o svježem voću i povrću, podrazumijeva se da se radi o onom koje sadrži mineralne materije, vitamine i dosta vode, što znači da im je energetska vrijednost mala. Hrana od žitarica treba da bude od cijelog zrna. Crna brašna su bitna za prevenciju mnogih bolesti, pa i malignih, jer u njima ima mineralnih, hranljivih i materija koje imaju osobine da poboljšavaju zdravlje, kao što su selen, cink, kalcij, željezo i magnezij. Sadrže i dijetna vlakna, kao i materiju lignan, koje zauzimaju značajno mjesto u prevenciji malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Dnevno ne bi trebalo da unosimo više od 80 do 100 grama mesa, a trebalo bi da zaboravimo na crvena mesa. Kada se govori o uljima, moraju biti dobrog kvaliteta, biljnog porijekla, u tečnom stanju, dobivena hladnim cijeđenjem. Neke masne kiseline koje se nalaze u uljima su od Svjetske zdravstvene organizacije ustanovljene kao faktor rizika za pojedine lokalizacije malignih bolesti, pa se zato savjetuje da, osim o kvalitetu ulja, povedemo računa i o njegovoj količini u ishrani. Način pripreme hrane također je važan za očuvanje zdravlja. Preporučuje se obariti namirnice, a voće i povrće bi trebalo da uzimamo prijesno (termički neobrađeno).

Odgovori